Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije

Marihuana

Marihuana je najraširenija nezakonita droga koja se izrađuje od mješavine sasušenih dijelova biljke Cannabis sativa. Sama biljka sadrži više od 400 spojeva, od kojih više od 70 čine kanabinoidi, koji su svojstveni isključivo toj biljci. Važnost kanabinoida je u tome što su oni biološki aktivni, tj. dokazano je njihovo djelovanje na normalne funkcije u živom organizmu.
Najznačajniji je kanabinoid delta-9-tetrahidroksikanabinol ( poznatiji kaoTHC), upravo zbog svoje psihoaktivnosti (utjecaja na psihičko doživljavanje čovjeka).

S obzirom da je u povijesti bilo dosta kontroverzi oko štetnosti marihuane, konzumiranje te droge poprilično se raširilo pogotovo među mladima kroz popularnu kulturu. Danas kada su stručnjaci gotovo jednoglasni u ocjeni štetnosti marihuane, sanacija problema konzumiranja iste postala je složena. Mladi olako shvaćaju konzumiranje marihuane, te su tako zabilježena prva eksperimentiranja već pri dobi od 14 godina. Mladi su u toj dobi u fazi eksperimentiranja, nerijetko posežu za alkoholom i drogom, što može ozbiljno ugroziti njihovo daljnje psihofizičko sazrijevanje.

ZDRAVSTVENI PROBLEMI UZROKOVANI UŽIVANJEM MARIHUANE


Utjecaj na mozak:
vezujući se na kanabioidne receptore u mozgu djeluje na memoriju, misli, koncentraciju, vrijeme i koordinaciju pokreta. Također djeluje na neurotransmitore (kemijske spojeve u mozgu koje prenose informacije između neurona), što može pospješiti pojavu različitih psihičkih bolesti.
Osoba koja konzumira marihuanu imat će probleme u učenju, kratkoročnom pamćenju, teže će se koncentrirati, imat će osjećaj da vrijeme prolazi mnogo sporije. Uživanje marihuane uzrokuje euforiju, ali kod nekih može uzrokovati paniku, tjeskobu i toksične psihoze, što ovisi o jačini droge i ličnosti konzumenata. Što je konzument mlađi veća je vjerojatnost pojava negativnih posljedica.
Dugotrajna uporaba može uzrokovati oštećenja moždanog tkiva. Može doći do ozbiljnog nedostatka interesa, energije i motivacije za bilo kakve aktivnosti u životu.

Dim marihuane sadrži 50 % više kancerogenih tvari (tvari koje potiču nastanak raka), nego duhanski dim, a i zbog specifičnog načina pušenja dim se duže zadržava u plućima što dovodi do većih oštećenja. Češće su upale sinusa, grla, ždrijela i bronha, te je veći rizik za razvoj karcinoma pluća.
Također, uzrokuje ubrzanje rada srca i povećanu potrebu srca za kisikom, te može izazvati nagle promijene krvnog tlaka.. Posebno je opasna za ljude koji imaju srčane probleme.
Negativno djeluje na endokrini sustav čovjeka. Povećana uporaba marihuane kod muškarca može sniziti nivo testosterona u krvi, te smanjiti količinu i pokretljivost spermija što smanjuje plodnost.
Kod žena uzrokuje smetnje ovulacije, koje također smanjuju plodnost. Trajanje trudnoće može biti skraćeno, porod produljen, težina novorođenčeta manja, te može uzrokovati veći broj malformacija novorođene djece. Kanabinodi se prenose kroz majčino mlijeko na dojenče i mogu uzrokovati smetnje razvoja spolnih obilježja muške djece.
Učestalo konzumiranje može oslabiti imunološki sustav, te time povećati rizik od pojave infekcija.
Osoba pod utjecajem marihuane smanjenih je motoričkih sposobnosti, lošija je koordinacija pokreta, što uz navedena djelovanja na mozak, bitno umanjuje sposobnost upravljanja motornim vozilima.

Apstinencijski sindrom javlja se nakon uporabe velikih količina marihuane, a očituje se: nemirom, nesanicom, gubitkom teka, tresavicom i porastom tjelesne temperature.

KAZNENI ZAKON I MARIHUANA

Osim navedenih učinaka po zdravlje, konzumenti marihuane mogu upasti u probleme sa zakonom. Posjedovanje marihuane, pa i u najmanjim količinama, predstavlja krivično djelo. Policija, tako uhićuje osobe koje zatekne u konzumaciji ili posjedu nedozvoljene opojne droge-marihuane, dok im sudac sudi zbog kaznenog djela zlouporabe droga. Osobe, poglavito mladi koje minoriziraju probleme koje donosi konzumacija marihuane odjednom imaju posla s policijom i sudstvom. U slučaju da ih se osudi, ta presuda ostaje trajno zapisana u kaznenoj evidenciji, te ostavlja neizbrisivu mrlju u njihovom rezimeu koja može imati ozbiljne posljedice, poglavito pri zapošljavanju.

Mira Pešić, dr.med

U petak 19. travnja i subotu 20. travnja održava se