U Varaždinskoj županiji sporadični slučaj mišje groznice registriran je 2010. godine.
Mišja groznica je akutna virusna bolest izazvana virusom iz porodice: Bunjaviridae
rod: Hanta koje prenose mali šumski glodavci.
Izvor zaraze: mali šumski glodavci- voluharica, žutogrli miš, a uz njih u manjoj mjeri i
šumski miš, poljski miš te livadna voluharica. Te životinje izlučuju viruse u okolinu svojim izmetom- urinom i stolicom i infekcija u njih nije pogubna.
Inkubacija: od nekoliko dana do 2 mjeseca najčešće 2 – 4 tjedna
Klinička slika bolesti: nagli početak s visokom vručicom, glavoboljom, bolovima u mišićima, križoboljom i bolovima u trbuhu. Subkonjuktivalna krvarenja, petehije na nepcu i petehijalni osip na trupu mogu se pojaviti 3.ili 4. dana. U više od 90 % slučajeva se pojavljuje difuzno crvenilo lica nalik na opekline od sunca. Usporen je srčani rad i javlja se pad tlaka. Nakon 4. dana dolazi do zatajenja bubrega i u 20% slučajeva dolazi do pomućenja svijesti. Ponekad može doći do teških neuroloških simptoma. Nakon toga osip se povlači, u bolesnika se javlja pojačano mokrenje i za nekoliko tjedana se oporavljaju.
Način zaraze: udisanjem (prašina onečišćena izlučevinama zaraženih šumskih životinja), ili unosom uzročnika u usta (onečišćene ruke, hrana, piće).
Zaraza se ne prenosi među ljudima.
Češće će obolijevati ljudi koji intenzivno, radi svojeg posla (npr. šumski radnici, poljoprivrednici, lovci i sl.) dolaze u opetovani i dugotrajan direktni ili indirektni dodir s malim divljim glodavcima.
Liječenje: simptomatska terapija uz ribavirinom intravenozno. Oporavak je 3 do 6 tjedana, a potporne mjere liječenja mogu obuhvaćati i dijalizu osobito u diuretskoj fazi bolesti.
Preventivne mjere:
- sprječavati ulazak glodavaca u kuće i provoditi mjere uništavanja istih
- spremati otpad i hranu da ne privlače glodavce
- dezinficirati miševima kontaminirana područja sa dezinficijensima (otopine ili sprej) prije čišćenja, primijeniti vlažno čišćenje uz primjenu maski za nos i usta uz što manje podizanje prašine ( vrijedi za čišćenje kuća i gospodarskih zgrada koje nisu stalno nastanjene)
- prilikom boravka u prirodi ne odlagati hranu i osobne stvari direktno na tlu
- održavati higijenu ruku osobito prije jela, ne direktno ležati i odmarati na tlu
- ne koristiti vodu iz lokvica, neuređenih šumskih izvora i sl. jer se njima koriste i glodavci
- ne loviti ili dirati (uginule) životinje prilikom boravka u šumi
- obavezno prati ruke po povratku iz prirode
Izvor:
1. David L. Heymann: Control of comminicable diseases manual, 18th edition
2. MSD priručnik, dijagnostike i terapije 18th edition
3. http://www.hzjz.hr/epidemiologija/mis.htm
Katica Čusek Adamić, dr. med.
Spec. epidemiologije