Svake godine 16. listopada više od 150 zemalja svijeta obilježava svjetski dan hrane. Tog dana govorimo o velikom, sve većem broju gladnih ljudi u svijetu i o onima koji od gladi na žalost i umiru. Takvih je sve više. Broj siromašnih ljudi u svijetu naglo raste. Podaci Svjetske banke govore da je posljednjih godina zbog porasta cijena hrane gotovo 70 milijuna ljudi bačeno u ekstremno siromaštvo. Jedan od sedmero ljudi svaku večer liježe gladno.
Iako je pravo na hranu i njenu dostupnost osnovno ljudsko pravo, nažalost to pravo mnogi ne konzumiraju. U svijetu danas gladuje oko 900 milijuna ljudi.
Stoga je smisao obilježavanja ovoga dana upućivanje apela cijelome svijetu da se probudi i pomogne ljudima koji umiru od gladi čekajući na pomoć. Smisao je usmjeriti pažnju na stanje gladi i pothranjenosti kako bi se širom svijeta potakle ili osnažile akcije za njezino suzbijanje.
Dnevno se u svijetu baci preko 12 tona hrane, dok istovremeno svake minute od gladi umre preko 25 ljudi. Za ovakvo stanje doista nema razloga jer se trenutno proizvodi 10% više hrane nego li je potrebno da se nahrane svi stanovnici. Prema tome, problem je u njezinoj neravnomjernoj rasprostranjenosti odnosno dostupnosti, prema nejednakom pristupu obradivoj, plodnoj zemlji i vodi.
Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije do 2050. godine na svijetu će živjeti preko 9 milijardi ljudi, što znači da bi se trebalo proizvesti puno više hrane nego danas.
Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), čiji je Hrvatska član od 1993.godine, svake godine obilježavajući Svjetski dan hrane u fokus stavlja određenu temu odnosno problem, te na temelju toga planira daljnje akcije. Ove godine tema su poljoprivredne zadruge pa je 2012. godina proglašena međunarodnom godinom zadrugarstva. Tema je izabrana iz razloga da se naglasi važnost udruživanja i suradnje te uloga zadruga u smanjenju siromaštva i gladi u svijetu.
Što je to zadrugarstvo? To je posebna vrsta poduzetništva tzv. socijalno poduzetništvo gdje se ljudi dobrovoljno udružuju sa dva osnovna cilja: – da zaštite svoj gospodarski i svaki drugi profesionalni interes te da ostvare dobit i održivost. Zadrugarstvo čovjeka stavlja ispred profita.
Kao što smo već prije spomenuli, hrane na svijetu ima dovoljno te se stoga nameće pitanje, zbog čega onda milijuni ljudi gladuju? Problem nije u proizvodnji hrane, ratovi i prirodne katastrofe iako mogu otežati opskrbu hranom, nisu glavni problem. Problem je u tome što su ljudi naprosto siromašni i ne mogu si priuštiti dovoljno hrane svaki dan. Što možemo učiniti? Pošto većina gladnih ljudi u svijetu živi na selu, problem se tamo mora i rješavati. Većina tih ljudi, da bi se prehranila obrađuje male parcele zemlje, hrani pokoju životinju, nadničare na farmama ili nalaze povremene poslove u gradu. No to nije dovoljno. Stoga države same kao i međunarodne organizacije moraju učiniti više kako bi suzbile glad: moraju osigurati tim ljudima bolje poslove, pomoći im da proizvode više hrane, drugim riječima jačati ruralnu ekonomiju. To se može postići na način da se siromašnim ljudima omogući edukacija, kreditiranje, da
se poprave ceste, izgrade kanali za navodnjavanje, osnaži žensko poduzetništvo, jer žene čine velik dio radne snage u poljoprivredi.
Sve su to stvari koje uostalom odavno znamo, no nažalost, moramo priznati, većina zemalja suzbijanje gladi ne smatra svojim prioritetom. Kao što je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon izjavio „ Zadruge su podsjetnik međunarodnoj zajednici kako je moguće istovremeno postići ekonomsku održivost i društvenu odgovornost“ želeći time naglasiti važnu ulogu zadruga i udruživanja malih proizvođača hrane u kontekstu smanjenja siromaštva i gladi u svijetu i važnost pružanja svake vrste pomoći ljudima udruženim u zadruge.
Postoji mnogo ideja i akcija kojima se u cijelome svijetu obilježava svjetski dan hrane kao što npr. je sakupljanje novaca, doniranje hrane, predavanja, trčanje ili hodanje s ciljem skretanja pozornosti na problem gladi. Zavod za javno zdravstvo obilježit će ga prigodnim predavanjem u Učeničkom domu u Varaždinu. Kako svatko od nas može utjecati na stvaranje boljeg prehrambenog sustava? Jednostavno. Samo slijedite pet principa novog načina razmišljanja o hrani, njenoj kupovini, pripremi i konzumaciji koje promiče međunarodna humanitarna udruga Oxfam.
To su:
- Ne bacajte hranu
- Jedite sezonsku i lokalno uzgojenu hranu
- Jedite manje mesa i mliječnih proizvoda
- Podržite male proizvođače
- Kuhajte pametno
Pripremila:
Alema Ježić, dipl. ing