ZZJZZV

Svjetski dan zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

Početak obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu seže u Kanadu. Od 1989. godine na dan 28. travnja sindikati SAD-a, Velike Britanije, Azije, Europe i Afrike organiziraju razne prigodne manifestacije. Navedeni je datum odabran kao uspomena na 28 smrtno stradalih u nesreći na radu na gradilištu u državi Connecticut. Tog su datuma Sjedinjene Američke Države donijele Zakon o sigurnosti i zdravlju pri radu.

Početak obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu seže u Kanadu.
Od 1989. godine na dan 28. travnja sindikati SAD-a, Velike Britanije, Azije, Europe i
Afrike organiziraju razne prigodne manifestacije. Navedeni je datum odabran kao uspomena
na 28 smrtno stradalih u nesreći na radu na gradilištu u državi Connecticut. Tog
su datuma Sjedinjene Američke Države donijele Zakon o sigurnosti i zdravlju pri radu.

Međunarodna organizacija rada (ILO) proglasila je 28. travnja.Svjetskim danom sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Taj se dan u 120 zemalja svijeta obilježava kao dan sjećanja na sve radnike koji su poginuli u nesrećama na radu ili umrli zbog profesionalnih bolesti.
Treba još napomenuti da je 2007. godine Hrvatski sabor proglasio 28.travnja Danom zaštite na radu u Republici Hrvatskoj. Taj se dan širom svijeta obilježava različitim prigodnim događajima i akcijama.
Međunarodna organizacija rada (ILO, International Labour Organization) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, World Health Organization) procjenjuju kako svake godine nastaje oko 260 milijuna ozljeda na radu, na radu smrtno strada oko 2 milijuna radnika, a veliki je broj i slučajeva nastanka profesionalnih oboljenja.
Stoga Međunarodna organizacija rada svake godine ima za cilj smanjiti broj smrtnih slučajeva nastalih ili uzrokovanih na radu, a obilježavanjem ovog dana nastoji se utjecati na podizanje razine svijesti o potrebi provedbe zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA)

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (European Agency for Safety and Health at Work – EU-OSHA) je osnovana 1994. godine Uredbom Vijeća br. 2062/94/EC (OJ L 216, 20. kolovoza 1994.), izmijenjenom 1995. Uredbom Vijeća br. 1643/95/EC (OJ L 156, 7. srpnja 1995.). Sjedište joj je u Bilbau (Španjolska). Cilj joj je postići da uvjeti na radnim mjestima u Europi budu sigurniji, zdraviji i produktivno poticajniji. Agencija prikuplja i analizira informacije pomoću kojih pridonosi poboljšanju stanja sigurnosti na radu i zdravlja u Europi.

Stanje zaštite na radu u republici Hrvatskoj

U zadnjih nekoliko godina nastavlja se pozitivan trend (gledano statistički) stanja zaštite na radu.

U tablicama od 1 do 6 prikazuje se stanje ozljeda na radu u 2011 godini po:

  • Županijama,
  • Mjestu nastajanja i prema spolu
  • Mjestu nastajanja i starosti radnika
  • Vrsti ugovora o radu
  • Prema stručnoj spremi
  • Djelatnosti poslodavca







Najčešći uzroci ozljeda ( naročito smrtnih i teških) svrstani po broju ozlijeđenih su:

  • izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite za radu
  • neispravnost, skliskost ili zakrčenost prolaza i površina na kojima se obavlja rad
  • pomanjkanje ili neispravnost zaštitne ograde za zaštitu od pada s visine ili u dubinu
  • neispravnost sredstava rada
  • slaba organizacija rada
  • rad bez razrađene tehnologije i posebnih uputa za izvođenje složenijih poslova
  • poremećaj u tehnološkom procesu rada
  • izvođenje radne operacije bez upotrebe osobnog zaštitnog sredstva
  • pomanjkanje ili neispravnost zaštitne naprave na stroju za rad
  • pomanjkanje odgovarajuće stručne spreme.

Vrlo velik rizik od ozljeđivanja na radu prisutan je kod novozaposlenih radnika, najčešće kod onih zaposlenih na određeno vrijeme, koji nisu prethodno upoznati s opasnostima na radnom mjestu, a poslodavac ih nije osposobio za rad na siguran način. To su često osobe mlađe dobi, sklone podcjenjivanju opasnosti, nesvjesne važnosti primjene zaštitnih mjera te nesklone upotrebi osobnih zaštitnih sredstava.

U okviru navedenog treba naglasiti da je Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu donijela Nacionalni program zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje 2009– 2013. godine.

Na donošenje Nacionalnog programa – utvrđivanje politike zaštite zdravlja i sigurnosti na radu – obvezuje članak 4. Konvencije Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization – ILO) broj 155. i članak 3. Zakona o zaštiti na radu Republike Hrvatske (NN br. 59/96., 94/96., 114/03., 86/08. i 75/09) kao i Europska komisija vezano za pregovore o pristupanju Europskoj uniji.

Strategija programa temelji se na provedbi jednakovrijednih i međusobno povezanih načela (načelo održivog razvoja, načelo razboritosti, načelo prevencije, i načelo partnerstva) a osnovni ciljevi Nacionalnog programa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu RH (politika zdravlja i sigurnosti na radu) jesu: smanjiti broj ozljeda na radu, smanjiti broj profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom, smanjiti broj nezgoda na radu, poboljšati zdravstveno stanje radnika (prevencija), smanjiti gospodarske gubitke zbog ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom (bolovanja, prijevremene i invalidske mirovine).
Naročito je značajna točka programa koja predlaže intenziviranje djelovanje sindikata i poslodavca u cilju osiguranja profesionalne suradnje ovlaštenika poslodavca, povjerenika sindikata, povjerenika radnika za zaštitu na radu, Odbora za zaštitu na radu, Radničkog vijeća, inspektora i medicine rada.

Za poboljšanje i unapređenje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu životno su zainteresirani radnici, pa njihovi predstavnici stalno moraju poticati poslodavca da ispunjava obveze iz domene sigurnosti i zaštite zdravlja.

Pripremila :
Renata Zidarić struč.spec.ing.org