Telefonske linije za pružanje psihološke pomoći

Savjeti stručnih osoba (psihologa, psihijatara, psihoterapeuta) u ovakvoj kriznoj situaciji mogu olakšati situaciju i smanjiti razinu tjeskobe.

U Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije možete dobiti psihološku podršku od strane naših stručnjaka na sljedeće brojeve telefona:

TELEFONI za PSIHOLOŠKU PODRŠKU:

Od ponedjeljka do petka od 8-16 h.

099 6446 238

099 6238 541

099 2742 817

Strah – normalna reakcija na nepoznatu situaciju

Koronavirus predstavlja novu prijetnju o kojoj još uvijek malo znamo te je strah, koji većina ljudi sada osjeća, normalna reakcija na nepoznatu situaciju.

Određena razina straha ima pozitivnu funkciju jer pomaže da budemo pozorniji i da se zaštitimo od mogućih izvora prijetnji. Strah koji je razuman ima pozitivnu zaštitnu funkciju npr. održavanje višeg stupnja higijene, češće pranje ruku, smanjivanje socijalnih kontakata i sl. S druge strane, pretjerani strah i panika, mogu više štetiti nego koristiti. Panika se može opisati kao „poremećeni strah“ – to je puno intenzivnija reakcija nego što situacija to zahtijeva.

Panika je zarazna, preplavljujuća, izgubila je funkciju da nas zašiti i pripremi za primjerenu akciju na opasnost. Upravo suprotno, panika poremeti percepciju i racionalni um te pokreće ponašanja koja su pretjerana, neprimjerena pa i sumanuta. U tu skupinu spadaju pretjerana i negativna ponašanja npr. nekontrolirano kupovanje velikih zaliha hrane i drugih potrepština, stigmatiziranje ljudi koje vidimo kao potencijalni izvor opasnosti,… Druga krajnost je umanjivanje opasnosti i negiranje straha. U situaciji kad treba biti oprezan i odgovoran, neki ljudi odbijaju biti oprezni, ne poduzimaju nikakve mjere zaštite, riskiraju, te tako ugrožavaju sebe i druge.

Kako bismo spriječili da nas emocije preplave i odvedu u nerazumna i neučinkovita ponašanja, važno je pratiti provjerene i vjerodostojne izvore informacija i usmjeriti se na pozitivna zaštitna ponašanja kojima smanjujemo rizik od bolesti za sebe i druge osobe.

Važno je imati na umu da ne reagiraju svi jednako na uznemirujuće situacije. Bez obzira na ozbiljnost i jačinu ugroze neki pojedinci bit će više, a neki manje uznemireni. Iskustva iz sličnih situacija (epidemije zaraznih bolesti kao što su gripa, SARS i dr.) pokazala su da se velik udio populacije osjeća bespomoćno, prestrašeno i zabrinuto. Stoga je u ovim trenutcima važno pružiti podršku onima koji osjećaju jaču uznemirenost i zabrinutost pri čemu je važno poticati optimizam, ali ne negirati realne rizike.