Virus Zapadnog Nila jedan je od brojnih članova roda Flavivirus i porodice Flaviviridae, a spada u raznoliku skupinu virusa pod zajedničkim nazivom ‘Arbovirusi’. Tim terminom obuhvaćeni su virusni uzročnici koji se na čovjeka prenose putem vektora, tzv. hematofagnih člankonožaca (artropoda). U konkretnom slučaju za prijenos virusa Zapadnog Nila odgovorni su zaraženi komarci, najčešće iz roda Culex, iako je uzročnik pronađen i u komarcima iz roda Anopheles i Aedes. Rezervoar virusa su ptice. Virus se prenosi ubodom zaraženog komarca koji se hrani krvlju zaražene ptice i prenosi na čovjeka i druge sisavce. Virus Zapadnog Nila ne prenosi se s čovjeka na čovjeka, a nije moguć niti prijenos sa zaraženih ptica na čovjeka, bez ugriza komarca!
Klinička slika bolesti
Infekcija virusom može biti asimptomatska (80 % zaraženih), može se manifestirati kao nespecifična febrilna bolest ili vrućica zapadnog Nila (19 % zaraženih) ili teža neuroinvazivna bolest (1% zaraženih) – meningitis, encefalitis ili poliomijelitis.
Inkubacija bolesti traje u prosjeku između 5 i 15 dana, a većina infekcija događa se tijekom ljetnih mjeseci i rane jeseni. Otprilike 80 posto zaraženih osoba nema nikakvih simptoma.
Do 20 posto inficiranih ima blage simptome nalik gripi kao što su: vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima, mučnina, povraćanje, uz mogućnost pojave povećanih limfnih čvorova te kožnog osipa na prsima, trbuhu i leđima. Većina oboljelih oporavlja se u potpunosti nakon nekoliko dana.
U oko jedan posto oboljelih se može razviti teža klinička slika bolesti zbog zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, uz simptome meningitisa ili encefalitisa (upale moždanih ovojnica/mozga). Simptomi ozbiljne kliničke slike uključuju: jaku vrućicu s tresavicom, glavobolju, ukočenost vrata, promjenu mentalnog statusa, dezorijentaciju, slabljenje mišića, tremor, konvulzije, preosjetljivost na svijetlo i gubitak vida, a prijeti i mogućnost paralize ili kome. Takvi simptomi mogu trajati nekoliko tjedana te dovesti do nepovratnih neuroloških oštećenja.
Procjenjuje se da će 1 od 150 osoba zaraženih VZN razviti teže oblike bolesti. Ozbiljna bolest se može pojaviti u bilo kojoj dobi, međutim, osobe starije dobi preko 50 godina i imunokompromitirani pacijenti su osjetljiviji i imaju veću šansu da obole od ozbiljne kliničke slike bolesti.
Dijagnostika i liječenje
Najbolje metode za dokazivanje infekcije su: lančana reakcija polimeraze (PCR) i serološko dokazivanje IgM protutijela na virus Zapadnog Nila iz uzoraka krvi ili cerebrospinalnog likvora.
Specifično liječenje infekcije uzrokovane ovim virusom ne postoji! U slučajevima kad su prisutni isključivo blagi simptomi, liječenje uključuje simptomatsku terapiju (lijekovi za ublažavanje boli i snižavanje povišene tjelesne temperature).
Sprječavanje zaraze
S obzirom da ne postoji cjepivo za ovu infekciju, od ključne je važnosti adekvatna prevencija; to se prvenstveno odnosi na programe kontrole komaraca u zajednici kako bi se smanjila populacija potencijalnih vektora bolesti. S obzirom da takvo što nije uvijek moguće provesti, naglasak bi trebao biti na mjerama osobne zaštite:
- Većina komaraca najaktivnija je u zoru i sumrak. Ako tada niste u mogućnosti ostati u kući, obavezno je nošenje majica s dugim rukavima, dugih hlača i čarapa.
- Kod boravaka na otvorenom svakako se savjetuje nanošenje repelenata (sredstava koja odbijaju komarce) na kožu. Repelente koristite strogo prema uputama proizvođača!
- Za razvoj velikog broja komaraca dovoljne su vrlo male količine vode, pa je svaka pa i najmanja posuda u kojoj se zadržava voda potencijalno leglo komaraca. Uklanjanje vode iz svih predmeta gdje se ona može zadržavati (automobilske gume, limenke, lonci, kante, bačve) predstavlja jedan od glavnih poteza u borbi protiv komaraca. Voda ne bi smjela stajati dulje od tjedan dana kako se ličinke komaraca ne bi razvile u odrasle jedinke.
- Najmanje jednom tjedno isprazniti i očistiti spremnike za vodu, posude za zalijevanje, pojilice za životinje i druge posude u kojima se zadržava voda.
- Spremnike ili bačve za kišnicu držati ispravno pokrivenima ili ih prekriti gustom mrežicom.
- Pravilno održavati sustave za opskrbu i odvodnju vode da isti ne bi sadržavali vodu
- Poklopce septičkih jama hermetički zatvoriti ili ih pokriti plastičnom folijom, pijeskom ili zemljom ili na oduške staviti gustu mrežicu
- Fontane, umjetna jezerca i bazene potrebno je redovito održavati, mijenjati vodu ili je održavati protočnom.
- Održavati zelene površine, vrtove, balkone i terase uredne i čiste, raskrčiti nepotrebno raslinje.
- Zaštitite prozore i vrata mrežama i boravite u klimatiziranim prostorima