Buka je svakodnevni stresogeni faktor okoliša i čovjek nema sposobnost privikavanja na trajni prekomjerni zvučni podražaj. Reakcije organizma na buku su nepovoljne po ljudsko zdravlje, sigurnost i dobro osjećanje (komfor).
Buka na čovjeka djeluje izravno i neizravno oštećujući njegovo zdravlje, izazivajući umor i smanjenje radne sposobnosti, ometa sporazumijevanje, koncentraciju, odmor i san. Treba napomenuti da postoje individualne razlike reakcije na buku te ovisno o razini i frekvenciji buke te dužini izloženosti one mogu biti od blagih i prolaznih do trajnih oštećenja.
Izloženost intezivnoj buci ima izravan utjecaj na zdravlje tj. izravno uzrokuje oštećenje sluha. Pri tome oštećenja u početku nastaju u području visokih frekvencija pa ih čovjek u početku nije svjestan. Tek kod težih oštećenja kad se ona javljaju u području govornih frekvencija (1000-3000 Hz) čovjek primijeti poteškoće u komuniciranju tj. da nešto nije u redu sa sluhom. Oštećenja sluha bukom su najčešće profesionalna i nastaju u kontinuiranoj izloženosti buci iznad 90 decibela dB(A). Međutim neka istraživanja na mlađoj populaciji 1998. i 1999. godine su pokazala da su oštećenja sluha i danak civilizacije. Naime uzorak od 12. 000 zdravih ispitanika je pokazao da već u dobi od 16 do 20. godina 11% ima oštećen sluh i to kao posljedicu korištenja elektroakustičnih uređaja odnosno kao posljedicu korištenja petardi, raketa te različitog vatrenog oružja.
Neizravno buka utječe na organe i tjelesne sustave kao što su to živčani sustav, krvožilni sustav, probavni i hormonski sustav. Dovodi do metaboličkih i endokrinoloških poremećaja. Također utječe na čovjekovo funkcioniranje i obavljanje svakodnevnih poslova te odmor i san. Naročito pogubno djeluje na umni rad i dovodi do poteškoća s koncentracijom, zadržavanjem pažnje, usvajanjem novih spoznaja, te uzrokuje razdražljivost i nesanicu.
Buka razine preko 60 dB(A) neizravno djeluje na podraživanje simpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava tj onog dijela središnjeg živčanog sustava koji ne ovisi o volji čovjeka, a koji upravlja važnim životnim funkcijama. Tako povišenjem buke dolazi i do povišenog tonusa simpatikusa koji izaziva ubrzani rad srca, porast krvnog tlaka, ubrzano disanje, pojačano znojenje, poremećaj u radu probavnih organa naročito crijeva, poremećaj funkcije žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, pa i nagle kontrakcije mišića.
POSLJEDICE DJELOVANJA BUKE NA LJUDE STOGA MOGU BITI SLIJEDEĆA:
1. nagluhost i gluhoća (poremećaji u razumijevanju i komunikaciji),
2. neurovegetativne reakcije (hipertenzija, endokrinološki i poremećaji metabolizma),
3. umor i psihičke reakcije (razdražljivost),
4. smanjenje radne i životne sposobnosti.
Dopuštene razine vanjske i unutarnje buke okoliša su propisane pravilnicima o najvišim dopuštenim razinama buke, a ovise o nizu faktora kao što su npr. vrsta rada koja se obavlja (fizički ili umni rad), namjena prostora (bolnica, stambena zona, poslovno-stambena, industrijska), dan ili noć. Tako je u svakoj zoni najviša razina vanjske buke za najmanje 10 dB(A) niža noću nego danju. Najniža je u zoni bolnica, zoni odmora i rekreacije, kulturno povjesnih lokaliteta i parkova (dan 50 dB(A), noć 40 dB(A), stambena gradska područja (dan 55 dB(A), noć 65 dB(A)) dok je u npr. poslovno-stambenoj zoni unutar gradskog središta, duž zone autocesta i glavnih gradskih prometnica 65 dB(A) danju odnosno 50 dB(A) noću.
|
ZAŠTITA OD BUKE |
Organizacijske mjere: vremensko ograničavanje rada izvora buke (građevinskih i drugih strojeva pri gradnji, ugostiteljskih lokala i sl).
Organizacijsko-tehničke mjere: redovito održavanje i servisiranje uređaja, izbor uređaja koji stvaraju manju buku (danas se već reklamiraju «tihe» perilice rublja )
Građevinsko-planske mjere: prostorno odvajanje izvora buke, pravilan raspored strojeva, pravilan raspored objekata (ne stavljanje bučnih pogona u tzv. stambene zone)
Tehničke mjere: izolacija izvora buke, ugradnja prigušivača, lokalna izolacija (na stanovima i kućama osigurati dobro zatvaranje po mogućnosti dvostrukih i/ili izostakala, osigurati dobru zvučnu izolaciju zidova i podova).
|
Što možemo napraviti sami svaki u svom stanu za dobrobit susjeda: u stanu ne hodati u klompama, |