S dolaskom ljeta dolaze i visoke temperature koje nepovoljno utječu na zdravlje. Kako bi tijelo održalo normalnu unutarnju
tjelesnu temperaturu od oko 37°C, koristi se razlicitim mehanizmima hlađ enja kao što su širenje krvnih žila, znojenje i
pojačani osjet žeđ i. Kad nastupe ekstremno visoke temperature, bez vjetra i uz visoku vlažnost zraka, dolazi do opasnosti
od zakazivanja mehanizama hlađ enja u tijelu što može prouzročiti toplinski udar.
Cijelo vrijeme dok traju velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova
Rashladite svoj dom
-
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite.
Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i
ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme. -
Koristite hladniji noćni zrak
da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće). -
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće.
Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće
električnih uređaja. -
Stavite zaslone
, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce. -
Objesite mokre ručnike
kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
- Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
-
Električni ventilatori
mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno
tekućine.
Klonite se vrućine
-
Sklonite se u najhladniju prostoriju
Vašeg stana/kuće, posebno noću. - Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
-
Izbjegavajte izlazak
u najtoplijem dijelu dana. -
Izbjegavajte naporan fizički rad
. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati. -
Potražite sjenu
. -
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu
.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
-
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi
.Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd. -
Nosite laganu široku svijetlu odjeću
od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. -
Koristite laganu posteljinu
, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline. -
Pijte redovito
i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. -
Jedite češće male obroke
. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Pomognite drugima
-
Posjetite obitelj, prijatelje i susjede
koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana. -
Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji
. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti. -
Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu
da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. -
Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih
liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
- Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme
- Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
-
Tražite savjet liječnika
, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
-
Tražite pomoć
ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite
temperaturu; -
Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu
; -
Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju
ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži
elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć; -
Savjetujte se s liječnikom
u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Δ
Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti
odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položa,j podignute mu/joj noge
i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom
temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći
položaj.
Izvor: http://www.euro.who.int/
Važni brojevi:
- Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku)
- Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.
Vidi: www.zdravlje.hr; www.hzjz.hr; www.srcana.hr; www.cezih.hr;