Prehrana djece u osnovnoj školi

Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, u školskoj godini 2010/2011. u osnovne škole upisano je 351.345, a u srednje škole 180.158
djece. Djeca i mladi često se smatraju najzdravijim dijelom populacije. Upravo u tom periodu intenzivnog rasta i razvoja podložni su stjecanju štetnih
navika i ponašanja koje bi kasnije mogle predstavljati rizik za zdravlje. Jedna od takvih štetnih navika svakako je i nepravilna prehrana. Prehranu u
Hrvatskoj općenito karakterizira energetska neuravnoteženost, prevelik unos masti, ugljikohidrata i mala potrošnja voća i povrća.

Različite studije provedene u Europi procjenjuju da 10-30% djece od 7-11 godina i 8-25% adolescenata od 11-18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu. U
Hrvatskoj je u razdoblju od 2005. do 2009. godine 15,2% pregledane školske djece imalo povećanu tjelesnu masu, a 11,2% bilo je pretilo.

Značajan porast osoba sa prekomjernom tjelesnom masom svrstalo je, nažalost Hrvatsku među vodeće zemlje u Europi i svijetu. Što se tiče same Hrvatske,
sjeverna Hrvatska ima najveći postotak (25,65%) pretilih odraslih osoba u Hrvatskoj.

Tablica: Regionalna prevalencija povećane tjelesne mase (indeks mase 25-29,9) i pretilost (indeks
tjelesne mase 30) u odraslih osoba u RH. Izvor Hrvatska zdravstvena anketa, 2003.

Debljina predstavlja sve izraženiji javno-zdravstveni problem koji i te kako utječe na kvalitetu i dužinu trajanja života. Nije novost da prekomjerna
tjelesna masa predstavlja velik rizik za razvoj niza kroničnih nezaraznih bolesti. S obzirom na veličinu problema Svjetska zdravstvena organizacija
pretilost je proglasila epidemijom 21. stoljeća. Postavimo li si pitanje, može li dijete od 5,6,..12 ili 15 godina biti odgovorno za ono što jede? Vjerujem
da ćemo se svi složiti, da ne može. Time se nameće novo pitanje: znači li to da je epidemija pretilosti u dječjoj dobi dokaz nebrige za našu djecu?

Upravo zbog toga, zbog svjesnosti problema, Hrvatska je donijela nekoliko dokumenata temeljem kojih bi se trebale provoditi preventivne aktivnosti vezane
uz prekomjernu tjelesnu masu (Hrvatska prehrambena politika, Akcijski plan za hranu i prehranu, Akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne
tjelesne težine). Akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine za cilj ima, između ostalog i usvajanje pravilnih prehrambenih navika
koje bi trebale doprinjeti smanjenju pobola, samim time i smanjenju troškova liječenja ili prijevremene smrtnosti vezane uz prekomjernu tjelesnu masu.
Nedavno je ministar zdravlja donio Normativ za prehranu učenika u osnovnoj školi (NN br.146/12), a pri kraju je i izrada Nacionalnih smjernica za prehranu
učenika.

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi, škole su dužne organizirati prehranu učenika dok borave u školi, u skladu sa upravo donesenim aktom.
Normativom su propisane preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka i raspodjelu preporučenih unosa energije po
obrocima, a sve u svrhu lakšeg osmišljavanja pravilne prehrane učenika.

Normativ predviđa da bi prvi dnevni obrok-zajutrak trebalo konzumirati između 7:15 i 7:45 i njime bi se trebalo zadovoljiti 20% dnevnih potreba za
energijom. Doručak se poslužuje u vremenu od 9:30 do 9:45 i trebao bi zadovoljiti 15% dnevnih potreba, a ovisno o dobi djeteta energetska vrijednost obroka
kreće se u prosjeku od 278 kcal za djecu od 7-9 godina pa do 365 kcal za djecu od 14-18 godina.

Hrana koja bi se trebala posluživati za ovu vrstu obroka je mlijeko ili mliječni proizvodi, svježe pripremljeni mliječni napici, žitne pahuljice ili kruh
od cjelovitog zrna, orašasti plodovi i sjemenke, sir, maslac, meki margarinski namazi, marmelada, med, mliječni namazi, svježe pripremljeni namazi od
mahunarki, ribe ili povrća, mesni naresci, jaja, sezonsko voće i povrće, prirodni voćni sok.

Ručak je predviđen u vremenu od 12 do 13:30 sati i trebao bi zadovoljiti 35% dnevnih potreba. Preporučena hrana su juhe, kuhano povrće ili miješana variva
od povrća, krumpira, mahunarki i žitarica, složena jela od mesa s povrćem, krumpirom i proizvodima od žitarica, meso, perad, riba, jaja, salate od svježeg
povrća i voće. Užina treba zadovoljiti 10%, a večera ostalih 20% njihovih energetskih potreba. Veliki odmor u našim školama u pravilu je organiziran između
9:30 i 10:30 sati što prema Normativu znači da bi u tom terminu trebalo djeci poslužiti doručak osmišljen

sa preporučenom vrstom hrane. Prilikom obilaska školskih kuhinja u svrhu implementacije HACCP sustava uvidjela sam da u nekim školama hrana koja se trenutno poslužuje nije u potpunosti u skladu sa donesenim aktom. Odgovornim osobama u školama predstoji jelovnike uskladiti sa Normativom, na što
ih obvezuje i članak 68. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Škole kao uostalom i vrtići mjesta su gdje se može prakticirati
pravilna prehrana zbog toga jer su dostižna gotovo sva djeca, dostupno je educirano osoblje, a ispitivanja su pokazala da se edukacijom u školama i
vrtićima može utjecati na prehrambene navike za koje znamo da se stječu u najranijem djetinjstvu. Ukoliko smo svjesni povezanosti prehrane i zdravlja i to
doslovno shvaćamo onda znamo da je djetinjstvo idealna prilika za stvaranje zdravih navika i usađivanja brige za vlastito zdravlje.

Alema Ježić
dipl.ing.preh.tehnologije