SVJETSKI DAN ZDRAVLJA 2012. – Osnovni pojmovi o starenju

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA 2012.

Osnovni pojmovi o starenju

Starenje primarno nije bolest

       Proces starenja je fiziološki, individualan proces koji kod ljudi napreduje različitom brzinom, što znači da svaki čovjek  drugačije stari. Nije lako odrediti životnu, dobnu granicu od koje se sa sigurnošću može odgovoriti kada u čovjeka nastupa starost. Starenje i starost se jasno razlikuju i dok starenje predstavlja progresivni stalan i postupan proces smanjenja strukture i funkcije organa i organskih sustava, sama starost predstavlja određeno životno razdoblje povezano s kronološkom dobi. Promjene mogu, prema naravi, biti:

         Biološke:  usporavanje i opadanje u funkcijama organizma tijekom vremena,

      Psihološke: promjene u psihičkim funkcijama i prilagodba ličnosti na starenje,

 Socijalne: promjene u odnosu pojedinca koji stari i društva u kojem živi

      Opisanom procesu primarnog, fiziološkog starenja doprinosi i tzv. sekundarno starenje, koje se odnosi na patološke promjene i opadanje s godinama koje je posljedica vanjskih čimbenika, uključujući bolest, okolišne utjecaje i ponašanje.

Iako Pjesnik kaže da mu je „mučno biti star, a tako mlad..“, iz perspektive današnjeg liječnika „preventivca“ čini se da mogućnost utjecanja na biološku dob, unatoč kronološkoj, zapravo otvara mnoge mogućnosti.  Ne postoji dakle istovjetnost biološke i kronološke starosti, već je ona uvjetovana genotipskom i tjelesnom osobnošću pojedinog čovjeka, a izražava se u različitim životnim razdobljima. Zbog toga sam proces starenja započinje od začeća i traje do smrti. Zato je moguće biti star, a ipak još mlad.

S fiziološkog motrišta, starenje se može opisati kao progresivno suženje homeostatične rezerve svakog pojedinog organskog sustava. To suženje, ili tzv. homeostenoza, evidentno je ulaskom u treću životnu dekadu, postupno je i progresivno, mada se stopa i razmjeri toga opadanja razlikuju. Opadanje pojedinog organskog sustava odvija se u principu i naizgled neovisno od promjena u drugim organskim sustavima, a na nj utječu:

–          prehrana

–          osobne navike (osobni životni stil)

–          okolina

–          genetski čimbenici

Iz tih činjenica proizlazi nekoliko važnih principa:

1.)  kako stare, pojedinci se sve više razlikuju opovrgavajući tako stereotipe starenja

2.)  naglo pogoršanje funkcije u bilo kojem sustavu ili organu uvijek je prouzročeno bolešću, a ne „normalnim starenjem“

3.)  „normalno starenje“ se može usporiti modificiranjem rizičnih čimbenika za kronične nezarazne bolesti (visoki tlak, pušenje, sjedeći način života..)

4.)  „zdrava starost“ nije neostvariva

Zaista, osim u slučaju bolesti, opadanje homeostatične rezerve ne prouzrokuje  nikakve simptome i nameće malo ograničenja na aktivnosti svakodnevnog života, bez obzira na godine starosti.

    Starenje se ne događa samo pojedincu, nego i društvu

 Prema opće prihvaćenim demografskim kriterijima odnosno klasifikaciji Ujedinjenih naroda, kao početak starije dobi uzima se dobna granica od 65 godina. Prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije starost dijelimo na raniju (65 do 74 godine), srednju (75 – 84 godine) i duboku starost (85 i više godina).

      Osnovni uzroci starenja populacije posljedica su međudjelovanja više različitih faktora. Negativan  prirodni prirast dovodi do smanjenja broja mladih ljudi u populaciji i do povećanja proporcije starih.  Viši životni standard, postojanje mjera prevencije bolesti i iznemoglosti te napredak medicinske tehnologije doprinose liječenju  bolesti i smanjenju smrtnosti, čime utječu na produženje životnog vijeka stanovništva, što također dovodi do relativnog povećanja udjela starijih u populaciji. 

Stoga broj stanovnika starijih od 65 godina u svijetu neprekidno i ubrzano raste, prvenstveno u razvijenim zemljama, ali se porast ovog segmenta populacije sve više bilježi i u nerazvijenim dijelovima svijeta u kojima se upravo krajem prošlog i prvih nekoliko godina novog tisućljeća zamjećuju izraženije promjene životnog standarda i unaprjeđenje zdravstvene zaštite. Očekivano trajanje života se gotovo udvostručilo u odnosu na početak 20- stoljeća. Populacija starijih od 65 godina je najbrže rastući segment društva, a unutar njega najbrže raste grupa starijih od 85 godina. To je dobra vijest za sve koji su na pragu treće životne dobi!

     I Hrvatska je zemlja treće životne dobi

      Prema klasifikaciji UN-a stanovništvo pojedinih zemalja svijeta možemo s obzirom na postotak učešća populacije osoba starije od 65 godina podijeliti na:

• Zemlje sa mladim stanovništvom koje imaju manje od 4% stanovnika  starijih od 65 godina,
• Zemlje sa zrelim stanovništvom koje imaju 4-6% stanovnika starijih od 65 godina,
• Zemlje sa starim stanovništvom koje imaju 6-10% stanovnika starijih od 65 godina i
• Zemlje sa vrlo starim stanovništvom koje imaju preko 10% stanovništva starijeg od 65 godina.

 Hrvatska je tako svrstana u 4. skupinu država Europe s vrlo starom populacijom, jer je udio starijih od 65 godina prema zadnjem Popisu stanovništva 2001. godine iznosio 15,6%.

        Jedan od osnovnih pokazatelja starosti stanovništva je i indeks starenja koji pokazuje omjer starog i mladog stanovništva (indeks starosti se prema definiciji SZO definira kao broj osoba 60 i više godina na stotinu osoba mlađih od 15 godina.) Granična vrijednost indeksa starenja je 40%, kada se smatra da je stanovništvo države ušlo u proces starenja. Indeks starenja za Hrvatsku u 1991. godini iznosio je 66,7%, a u 2001. godini bio je 90,7%, što predstavlja porast od 24% te ukazuje na ubrzani proces starenja stanovništva.

     Opisane demografske promjene karakteristične za velik broj europskih zemalja u Hrvatskoj su dodatno ubrzane povećanom smrtnošću stanovništva mlađe životne dobi tijekom Domovinskog rata kao i zbog neizravnih ratnih posljedica (migracije, promjena životnog standarda, promjena načina življenja vezana uz utjecaj globalizacije i tranziciju) što je rezultiralo negativnim  prirodnim prirastom stanovništva i utjecalo na brži trend smanjenja udjela mladih od 0-14 godina i povećanje udjela starijih od 65 godina.

          Prema procjenama, do 2030.godine 24% hrvatskog stanovništva biti će starije od 65 godina.

      Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku za 2009. godinu, očekivano trajanje života za muškarce iznosi 72,9 godina,  za žene 79,6 godine, a za oba spola 76,3 godine. Demografi već danas ozbiljno upozoravaju na procjene da bi do 2030. godine udio starijih od 65 godina u hrvatskoj populaciji bio 25 %, dok bi dobna skupina mlađa od 15 godina odnosila manje od 10% ukupne populacije.

Prema Popisu stanovništva 2001. godine, udio osoba starijih od 65 godina u Varaždinskoj županiji iznosio je 15,25% za oba spola, odnosno po spolu, za muškarce 11,18% , a za žene 19,11%.  U dobnoj skupini starijih od 75 godina bilo je 5,31% stanovništva Varaždinske županije, što je na razini istog pokazatelja za Hrvatsku (5,33%).

Indeks starenja pučanstva (opis gore u tekstu) Varaždinske županije iznosio je prema istom tom popisu 87,0.

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA 2012.

„DOBRO ZDRAVLJE DODAJE GODINE ŽIVOTU“

   Svjetska zdravstvena organizacija promovira zdravi životni stil tijekom  u svakoj životnoj dobi, s ciljem očuvanja  zdravlja i izbjegavanja invaliditeta i boli u starijoj dobi. Okolina prilagođena dobi i rano otkrivanje bolesti, kao i prevencija i liječenje, poboljšavaju dobrobit i zdravlje starijih ljudi. Starenje stanovništva je ubrzan proces koji će jednostavno „prestići“ dostignuća ljudskog i socioekonomskog razvoja, ako se mjere i aktivnosti ne poduzmu već danas. 

Ovogodišnjom kampanjom Svjetskog dana zdravlja , SZO želi otići korak dalje od pukog podizanja svijesti i pokrenuti konkretne aktivnosti koje donose pozitivnu promjenu.

Kampanja povodom Svjetskog dana zdravlja želi uključiti društvenu zajednicu  – od donositelja odluka i političara, do starih i mladih,  u :

– Aktivnostima koje izgrađuju društvenu zajednicu koja uvažava starije osobe kao vrijedan društveni resurs i omogućava im potpunu participaciju i

– aktivnostima koje unaprjeđuju zdravlje osoba starije životne dobi

Tijekom ovogodišnjeg SDZ,  poželjno je istaknuti kako se ova promjena može sprovesti i ističući primjere dobre prakse starijih  osoba koje aktivno doprinose i svojoj obitelji i lokalnoj zajednici u različitim dijelovima svijeta.

PORUKE SVJETSKOG DANA ZDRAVLJA SE UPUĆUJU:

– donosiocima političkih odluka u vladinim i međunarodnim organizacijama

– gradskim i županijskim dužnosnicima

– zdravstvenim djelatnicima

– civilnom društvu

– istraživačima i znanstvenicima

– privatnom sektoru i poduzetnicima

– starijima, njihovima njegovateljima, socijalnoj skrbi i njihovima obiteljima

– utjecajnim osobama u zajednici

– mladima i njihovim subgrupama

– općoj javnosti

OSNOVNE PORUKE OVOGODŠNJEG SVJETSKOG DANA ZDRAVLJA SU:

– osobe starije životne dobi su dragocjen resurs u zajednici i trebaju se osjećati vrijednima

– dobro zdravlje tijekom ranijeg života može stvoriti preduvjete za zdravo starenje

– društvene zajednice koje se brinu za zdravlje svojih starih  i podupiru njihovo aktivno sudjelovanje u svakodnevnim           aktivnostima bolje će se prilagoditi svijetu u promjeni

POZIV NA DJELOVANJE:

Dobro zdravlje u starijoj životnoj dobi može se postići:

OČEKIVANI REZULTATI

– višestruka dobrobit  od dobrog zdravlja tijekom cijelog života koje doprinosi sretnijoj i produktivnijoj starosti

– ljudi postaju svjesniji ograničavajućih stereotipa vezanih uz dob i zbog toga podupiru stare da budu aktivni članovi društva

– Vlade implementiraju inovativne strategije  da bi osigurali dobro zdravlje starih

– Vlade poduzimaju aktivnosti  da odgovore na starenje stanovništva kao javnozdravstveni izazov, što je posebno važno u zemljama niskog i srednjeg socioekonomskog statusa, koje se suočavaju s najbržim starenjem stanovništva

Službeni slogan svjetskog dana zdravlja 2012 je „Dobro zdravlje dodaje godine životu“. 

Starenje je neizbježno, ali svatko stari drugačije. Iako smo mladi u duši, moramo održavati fizičko, mentalno i socijalno blagostanje  ako želimo ostati zdravi, samostalni i neovisni o drugim osobama . Iznad naše želje da dodamo godine životu, mi moramo dodati život godinama.

SZO je dizajnirala seriju postera koji dovode u pitanje neke poznate stereotipe o osobama starije životne dobi.

Svi mi , u načelu, cijenimo i poštujemo osoba starije životne dobi koje volimo ili dobro poznajemo. Ali naši stavovi prema starima u široj zajednici mogu biti vrlo različiti. U mnogim tradicionalnim društvima , stari se visoko poštuju kao „starješine“. Ipak, u drugim društvima prema starijim ženama i muškarcima se  može  odnositi i diskriminirajuće. 

Marginalizacija starih može biti strukturalna, primjerice, prisilni odlazak u mirovinu, ili neformalna, na način da se starije tretira na poslu kao manje produktivne i korisne pa ih se diskriminira pri zapošljavanju. Ovakvi stavovi su rezultat izgrađenih stereotipa  – iskrivljenih predrasuda o osobama zbog njihove dobi. Takve predrasude se obično odnose na percepciju starijih ljudi kao „krhkih“, „iz naftalina“ ,onih koji su „dali svoje“ i kojima je „prošao rok trajanja“ pa nisu dovoljno sposobni za rad, fizički su preslabi, mentalno usporeni, s invaliditetom ili ovisni o tuđoj pomoći.  Također takve predrasude stvaraju društveno raslojavanje između „mladih“ i „starih“ i produbljuju generacijski jaz. Također, ti stereotipi mogu sprječavati starije muškarce i žene od punog sudjelovanja u društvenim, političkim, gospodarskim, kulturnim, duhovnim, civilnim i dr. aktivnostima.  Mlađi ljudi  mogu svojim zalaganjem i stavovima, svjesno ili nesvjesno, pospješiti takvo povlačenje starih iz aktivnog života, ili čak stvarati prepreke za njihovo aktivno sudjelovanje.

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA 2012 – 10 činjenica o zdravom starenju u Europi

1. KONTINUIRANO POVEĆANJE DUGOVJEČNOSTI JE DRUŠTVENI USPJEH BEZ PRESEDANA.

Čak 53 zemlje Europske regije SZO imaju najveću srednju dob /starost stanovništva, tj. u toj regiji je čak 9 od 10 država svijeta s najdužima očekivanim trajanjem života. U europskom prosjeku, muškarci će očekivano živjeti nešto više od 72 godine, a žene nešto dulje od 80.

2. VELIKE NEJEDNAKOSTI U ZDRAVLJU IZMEĐU ZEMALJA UTJEČU I NA RAZLIKE U OČEKIVANOM TRAJANJU ŽIVOTA.

Zdravstvene nejednakosti uporno postoje u Regiji. Npr., očekivano trajanje života pri rođenju za ukupnu populaciju varira od 69,1 godina u Moldaviji do čak 81,8 u Švedskoj.

3. NEJDENAKOSTI U ZDRAVLJU IZMEĐU ZEMALJA SE PRODUBLJUJU U STARIJIM DOBNIM SKUPINAMA

Nejednakosti u zdravlju su izraženije u starijoj dobi  što se vidi ako se usporedi  u različitim zemljama dob pri kojoj se može očekivati još 15 godina života.  Taj raspon varira među zemljama Europske regije od 62,3 u Moldaviji, do 72,2 godine  u Francuskoj.

4. ŽENE JOŠ UVIJEK ŽIVE  ZNAČAJNO DULJE OD MUŠKARACA, ALI SE TA RAZLIKA SMANJUJE

Razlika u očekivanom trajanju života  pri rođenju, između žena i muškaraca , je najmanja u Islandu (3 godine), a najveća u Ruskoj federaciji (preko 12 godina) . Kako se taj jaz smanjuje u većini zemalja,  mnogi parovi mogu skrbiti jedan o drugome do kasno u starost.

5. STANOVNIŠTVA STARE RAZLIČITOM BRZINOM , ŠTO PREDSTAVLJA ZNAČAJAN JAVNOZDRAVSTVENI IZAZOV ZA ZEMLJE ISTOČNE EUROPSKE REGIJE.

Dobni omjeri stanovništva (omjer broja stanovnika >=65 godina u odnosu na broj stanovnika u dobi od 20-64) su porasli u Europi u protekla dva desetljeća, a projekcije su Ujedinjenih naroda  u 2010. godini da će u narednih 20 godina rasti još i brže.

6. BORBA S EPIDEMIJOM KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI (KNZB) POSTALA JE KLJUČAN PREDUVJET ZA ZDRAVO STARENJE U BUDUĆNOSTI

Zajedno sa starenjem stanovništva, KNZB su odgovorne  za ogroman dio „bremena bolesti“:  one odnose 94%  od svih izgubljenih godina života osoba starijih od 60 godina. Pritom su glavni uzroci ishemična bolest srca, cerebrovaskularne bolesti (moždani udar)  i rak pluća i bronha.

Zdravstvene intervencije koje ciljaju na prevenciju KNZB, na suzbijanje rizičnih čimbenika koji dovode do KNZB,  i promoviraju zdravlje,  mogu dokazano značajno utjecati na zdravo starenje. Npr., Europska Regija konzumira najviše alkohola u svijetu. Prosjek  EU,  koji iznosi 3 pića /dnevno je više nego dvostruko od svjetskog prosjeka. Pušenje duhana je također relativno često u većini Europskih zemalja.

7.  ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I SOCIJALNA SKRB IGRA KLJUČNU ULOGU U SLABLJENJU ŠTETNIH UČINAKA NAJČEŠĆIH UZROKA INVALIDNOSTI

„Breme invaliditeta“ također raste s dobi pa je tako 3-4 puta veće u dobnoj skupini >=75 godina , nego u dobi 45 – 55. Najčešći uzrok invaliditeta kod starijih osoba  je demencija, zatim gubitak sluha  i osteoartritis.  Ova zdravstvena oštećenja zahtijevaju  zdravstvene intervencije.

8. ZDRAVO I AKTIVNO STARENJE  MOŽE POMOĆI U KONTROLI ZDRAVSTVENE POTROŠNJE

Starenje stanovništva je jedan od bitnih čimbenika koji doprinose  rastućim troškovima zdravstvene zaštite i dugotrajne socijalne skrbi. Procjenjuje se da bi zbog toga javna potrošnja na zdravstvo i socijalnu zaštitu mogla porasti z 1,5 postotnih poena GDP-a do 2035. godine.  Demografski čimbenici, su , ipak, samo jedan faktor povećanja troškova. Tehnološki napredak i prateća veća očekivanja građana su još važniji faktor. Vođenje dobre zdravstvene politike može pomoći modificirati rizične čimbenike i tijekom života utjecati na smanjenje pobola od KNZB , što će sve pomoći kontrolirati državne troškove.

9. PODRŠKA JAVNOSTI ALTERNATIVNIM OBLICIMA SKRBI ZA STARIJE I NEMOĆE MOŽE BITI UČINKOVIT  NAČIN PODUPIRANJA STARIJIH OSOBA I NJIHOVIH OBITELJI DILJEM ZEMALJA I NEOVISNO O VISINI PRIMANJA

U svim zemljama , neformalna skrb za starije, od strane članova njihove obitelji , podnosi velik dio skrbi i potpore koju starije osobe s nekim invaliditetom trebaju. Najčešće su neformalni njegovatelji i staratelji žene, od kojih mnoge u radno aktivnoj dobi, iako i do 10% takve skrbi se odnosi i na oboje, muškarce i žene u dobi >=75 godina života. Javna potpora takvoj neformalnoj skrbi – kao što je savjetovalište, izvaninstitucionalna skrb, skrb u kući, gerontodomaćinski poslovi  i sl. – važna je u zaštiti kako primatelja, a tako i pružatelja takvih usluga,  od negativnih zdravstveno – socijalnih ishoda.

10. AKTIVNOSTI NA LOKALNOJ RAZINI MOGU DONIJETI STARIJIM OSOBAMA MNOGO DOBROBITI

Svjetska zdravstvena organizacija – Regionalni ured za Europu surađuje sa gradovima i zajednicama kako bi stvorile okoliš koji podržava zdravo i aktivno starenje. Oko 1500 gradova u Regiji se pridružilo pokretu Zdravih Gradova.  Mnogi su pridruženi kroz nacionalne mreže koje se koriste SZO materijalima, naputcima, smjernicama za politiku prema starima koja uključuje okoliš prilagođen dobi, dobru dostupnost usluga, javni prijevoz, međugeneracijsko povezivanje i službe.

      Broj ljudi s navršenih 60 i više  godina života se udvostručio od 1980 godine do danas.

      Broj ljudi s navršenih 80 godina će se učetverostručiti na 395 milijuna do 2050. godine

      Tijekom slijedećih 5 godina broj ljudi u dobi od 65 i više godina će nadmašiti broj ljudi mlađih od 5 godina.

      Do 2050. godine broj starijih od 65 godina će nadmašiti broj ukupne djece mlađe od 14 godina.

      Većina starijih osoba žive u siromašnijim zemljama do srednje razvijenim zemljama, a do 2050. godine će taj broj iznositi i do 80%.

SZO – Regionalni ured za Europu predlaže nekoliko prioritetnih javnozdravstvenih područja u gerijatriji :

Donosioce političkih odluka često zanima koje su javnozdravstvene intervencije učinkovite u unašprjeđenju zdravlja osoba starije životne dobi, koje su politički izvedive, a njihov učinak je mjerljiv već nakon nekoliko godina (u roku od 5 godina). To su, prema preporukama SZO slijedeće javnozdravstvene mjere: 

1.)  prevencija padova starijih osoba

2.)  promoviranje fizičke aktivnosti u starijih

3.)  cijepljenje protiv gripe za sve starije osobe i prevenciju zaraznih bolesti u okviru redovne zdravstvene zaštite

4.)  javna podrška neformalnim i izvaninstitucionalnim oblicima skrbi za stare u zajednici s naglaskom na pomoć starima u vlastitom domu

5.)   jačanje kapaciteta u zdravstvenom i sektoru socijalne skrbi za gerontološke i gerijatrijske intervencije  

Ad1) PREVENCIJA PADOVA STARIJIH OSOBA

Rizik od pada se stabilno povećava s dobi. Oko 30% starijih od 65 i 50% starijih od 80 godina života padnu barem jednom godišnje.  Starije žene su osjetljivije od starijih muškaraca zbog jače izražene osteoporoze i slabije mišićne snage. Ozljede povezane s padovima starijih su češće ozbiljne prirode, teže,  a stariji imaju tendenciju, kad se ozlijede, dulje ležati u bolnici ili doživjeti komplikacije. Ozljede povezane s padovima starijih (uglavnom je to fraktura kuka) predstavljaju značajne troškove zbog hospitalizacije i potrebne rehabilitacije.

25% -50% čimbenika koji utječu na padove starijih osoba proizlaze, okvirno, iz okoline, dok se ostali odnose na intrinzične čimbenike tipa slabost mišića, poremećaji u održavanju ravnoteže i statike, prijašnja anamneza padova i uzimanje više različitih lijekova istovremeno. Prema sadašnjim dokazima, većina je padova preventabilna. 

Ad2) PROMOCIJA FIZIČKE AKTIVNOSTI U STAROSTI

 

Fizička aktivnost je jedan od najsnažnijih preduvjeta  zdravog starenja. Redovita  umjerena fizička aktivnost  dobro utječe na mentalno, fizičko i socijalno blagostanje i djeluje preventivno na niz kroničnih nezaraznih bolesti. Pogrešan je i neopravdan strah od ozljeđivanja ukoliko se starije osobe bave fizičkom aktivnosti. Dapače, dokazano je da fizički aktivni stari imaju manji rizik ne samo od KNZB, već i od ozljeda ; a imaju i bolje mentalno i kognitivno funkcioniranje te bolju socijalnu koheziju.  Gubitak mišićne mase s obzirom na dob može iznositi 30-50% do dobi od 80 godina, što je djelomično preventabilno ukoliko je osoba fizički aktivna.

Potrebno je kako u okviru domova za starije te dnevnih boravaka za starije (gerontoloških centara) ,  ali i neovisno o tim ustanovama otvoriti programe za kontrolirano bavljenje fizičkom aktivnošću, gimnastiku za starije i osposobiti osoblje (gerontofizioterapeute) koje će se baviti time.

Javni prijevoz treba učiniti dostupnijim i prilagoditi starijima kako bi ih se potaknulo na što veću mobilnost. Kod izrade urbanističkih planova potrebno je uzeti u obzir mogućnost kretanja osoba starije životne dobi.

Ad3) CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE ZA OSOBE STARIJE ŽIVOTNE DOBI

SZO predlaže da osobe koje imaju povećani rizik od razvoja komplikacije i težih oblika influence, uključujući i osobe starije životne odbi, trebaju biti godišnje cijepljene prije sezone gripe.  Vakcijancija starijih osoba od 65 godina donosi ekonomske koristi posredstvom redukcije direktnih medicinskih troškova. Cjepiva protiv gripe su u upotrebi već više od 60 godina i smatraju se bezopasnima i najboljom javnozdravstvenom intervencijom u smanjenju morbiditeta i mortaliteta povezanog s gripom.  Kod zdravih odraslih, cjepivo predstavlja 70 – 90% zaštitu od infekcije virusom gripe. U kojoj je mjeri cjepivo učinkovito u sprječavanju infekcije virusom gripe kod sarijih , još je predmet rasprave  i dodatnih istraživanja. Vrlo je učinkovita mjera cijepljenje osoblja koje radi u domovima za starije i nemoćne osobe.

Još 2003. godine SZO je preporučila da procijepljenost starijih osoba protiv gripe bude barem 75% do 2010. I dok Nizozemska, Francuska i Engleska imaju procijepljenost preko 70%, zemlje u našem okruženju  (Slovenija, Mađarska ) imaju tek negdje preko 20% odnosno 30% cijepljenih starijih.

Ad4) JAVNA PODRŠKA NEFORMALNIM I IZVANINSTITUCIONALNIM OBLICIMA SKRBI ZA STARE U ZAJEDNICI S NAGLASKOM NA POMOĆ STARIMA U VLASTITOM DOMU

 

   Rastući broj starijih osoba premašuje već sad postojeće kapacitete domova za starije osobe. Neki od njih su vrlo skupi i po cijenu nedostupni većini prosječnih starijih. Mnogi stariji su zbrinuti u vlastitom domu kroz, najčešće, žensku osobu koja je obično nezaposlena, a sa starijom osobom je u rodbinskoj ili prijateljskoj vezi. Ova pojava se viđa čak i u zemljama s dobro razvijenom infrastrukturom za brigu o starima i nemoćnima. Javna podrška i formalizacija takve zasad „neformalne“ skrbi o starima bi donijela mnogo dobra, kako primatelju, tako i pružatelju usluga i mogla bi biti mjera održivog razvoja sustava za brigu o starima.

Smještaj starije osobe u ustanovu bi trebao biti u slučaju da osoba ima višestruke  poteškoće u funkcioniranju pa treba kombinaciju akutne skrbi, rehabilitacije, kontrole kroničnih bolesti, socijalne skrbi, dementna ili treba palijativnu skrb.

Većina starijih, prema rezultatima istraživanja, želi ostati u svojem domu i ostati neovisna što je dulje moguće te ne želi smještaj u ustanovu. Dostupnost adekvatnoj skrbi u vlastitom domu može smanjiti potrebe za akutnim smještajem u bolnici ili drugim zdravstvenim ustanovama i smatra se učinkovitom i isplativom mjerom u održavanju kvalitete života starih.

Ad5.) JAČANJE KAPACITETA U ZDRAVSTVENOM I SEKTORU SOCIJALNE SKRBI ZA GERONTOLOŠKE I GERIJATRIJSKE INTERVENCIJE

    U posljednjih 20- tak godina značajan se napredak postigao u edukaciji osoblja koje radi u sektoru zdravstvene i socijalne zaštite iz područja gerijatrije i gerontologije.  U mnogim je europskim zemljama gerijatrijska medicina postala uža specijalnost  ili dodiplomski studij , ili pak egzistira kao stručno usavršavanje na različitim razinama. S obzirom da je pristup gerijatrijskom pacijentu interdisciplinaran, treba razviti programe osposobljavanja za rad sa starima u različitim medicinskim strukama.  U Hrvatskoj postoji Centar za gerontologiju pri ZZJZ Grada Zagreba, ujedno je to i Referentni centar Ministarstva zdravlja za gerontologiju, odnosno za skrb o osobama starije životne dobi. gerontološki javnozdravstveni timovi još uvijek nisu zasebno financirani , a prema sadašnjim smjernicama trebao bi barem jedan takav tim biti oformljen pri svakom županijskom ZZJZ, a sastojao bi se od 1 spec. javnog zdravstva ili spec. epidemiologije i 1 medicinske sestre. Postojeći javnozdravstveni timovi po županijama bave se uz redovan rad i zaštitom zdravlja starih, prema mogućnostima.

Sastavila:

mr. Irena Stipešević Rakamarić, dr. med. spec. javnog zdravstva

Djelatnost javnog zdravstva i socijalne medicine ZZJZ