Zika virusna bolest
Zika virusna bolest (ZVB) uzrokovana je flavirusom iz porodice Flaviviridae iz Spondweni grupe. Virus je prvi puta izoliran 1947. godine iz krvi majmuna u
Zika šumi u Ugandi, 1948. u komaraca Aedus africanus u istom mjestu, a iz krvi čovjeka je izoliran 1952. godine u Nigeriji. Poznata su dva virusna soja
Afrički i Azijski koji se nedavno pojavio na Pacifiku i Americi.
Zika virus prenose komarci iz Aedes porodice, za koje je karakteristično da su aktivni danju. Kompetentni vektori su Ae.aegypti i Ae.albopictus (tigrasti
komarac), dok se ostali komarci iz porodice Aedes smatraju potencijalnim vektorima.
Zika virus može se prenijeti i transplacentarno ili tijekom porođaja zaražene majke, te spolnim putem.
Postoji i potencijalni rizik prijenosa Zika virusa zaraženim transfuzijskim pripravcima.
Ne postoji cjepivo ili mogućnost kemoprofilakse infekcije.
Do 2007.godine virus je cirkulirao na području tropske Afrike i Jugoistočne Azije gdje je zabilježeno nekoliko epidemija, a od 2007. godine širi se izvan
Afrike i Azije te se bilježe epidemije ZVB na otocima Pacifika (Savezne Države Mikronezije, Francuska Polinezija). U 2015. godini prvi autohtoni slučajevi
zabilježeni su u zemljama Južne Amerike gdje je u nekoliko mjeseci infekcija poprimila razmjere široko rasprostranjene epidemije.
Klinička slika
Inkubacija Zika virusne bolesti iznosi 3 do 12 dana nakon uboda zaraženog komarca.
Većina infekcija (60 do 80%) je asimptomatska, a kod simptomatskih oblika najčešće se radi o blažim kliničkim slikama akutne febrilne bolesti s osipom,
artralgijom, mialgijom, konjunktivitisom i glavoboljom. Rjeđe su prisutni retroorbitalna bol i gastrointestinalni simptomi.
Zika virusna bolest obično traje 4 do 7 dana, rijetko zahtijeva hospitalizaciju te u pravilu prolazi bez teških komplikacija i smrtnih ishoda.
Iako još nije pouzdano utvrđena uzročna veza, sve je više indicija da je zika virusna infekcija povezana sa povećanim rizikom neželjenih ishoda trudnoća
poput spontanih pobačaja, prijevremenih porođaja ili pojave prirođenih malformacija novorođenčadi kod žena koje su tijekom trudnoće bile zaražene zika
virusom. Otkada je započela epidemija Zika virusne infekcije u zemljama Južne Amerike, uočen je značajan porast u učestalosti mikrocefalije i drugih
prirođenih malformacija središnjeg živčanog sustava novorođenčadi čije su majke tijekom trudnoće bile izložene zika virusu.
Također, u nekim od epidemijom zahvaćenih zemalja ( Amerika i Francuska Polinezija) zabilježena je i veća učestalost neuroloških poremećaja (Guillain
Barré-ov sindrom) u odraslih osoba, što je također predmet intenzivnog istraživanja.
Dijagnostika
Dijagnostika Zika virusne infekcije temelji se na detekciji virusne RNA iz kliničkih uzoraka akutno bolesnih osoba ili dokazu specifičnih protutijela.
Liječenje
Liječenje je simptomatsko primjenom analgetika (ublažavanje boli), antipiretika (snižavanje temperature) i antihistaminika (kod pruritičkog osipa) .
Preporuke za putnike tijekom boravka u rizičnim područjima i po povratku sa puta
-
Tijekom boravka u rizičnom području obavezno primjenjivati mjere osobne zaštite u cilju izbjegavanja uboda komaraca i to tijekom cijelog dana, a naročito
u vrijeme najveće aktivnosti Aedes komaraca (sredina jutra, od kasnog poslijepodneva do sumraka): - upotreba repelenata, nošenje dugih rukava i dugih hlača, naročito u vrijeme najveće aktivnosti komaraca.
- Pri upotrebi repelenata treba se strogo pridržavati uputa proizvođača koje se nalaze na proizvodu. Upotreba repelenata na bazi DEET-a se ne preporuča kod
djece mlađe od tri mjeseca. - upotreba mreža protiv komaraca za krevet tretiranih insekticidom dugotrajnog djelovanja u prostorima koji nisu primjereno zaštićeni od komaraca (mreže na
prozorima i vratima) ili nisu klimatizirani. - Trudnice i žene koje planiraju trudnoću koje planiraju put u rizično područje trebaju biti upoznate sa mogućim rizicima takvog puta i uzeti u obzir
odgodu puta, naročito ako se radi o području sa široko rasprostranjenom transmisijom. - Osobe s poremećajem imunološkog sustava ili drugim teškim kroničnim bolestima trebaju potražiti individualno savjetovanje kod svojeg liječnika.
- Putnik koji unutar tri tjedna po povratku iz navedenih rizičnih mjesta razvije simptome kompatibilne sa dengue, chikungunya ili zika virusnom infekcijom,
treba obavezno kontaktirati svojeg liječnika. - Trudnice koje su boravile u rizičnom području po povratku trebaju svoje putovanje spomenuti ginekologu koji prati njihovu trudnoću radi primjerene
procjene i daljnjeg prenatalnog praćenja.
Primjena zaštitnih mjera (mreže za krevete i komarnici za prozore i vrata) protiv uboda komaraca kod simptomatskih bolesnika kako bi se spriječilo širenje
infekcije na nezaražene komarce.
Individualne preventivne mjere zaštite od komaraca
Najdjelotvorniji način borbe protiv komaraca, a zajedno s njima i prevencija od nastanka bolesti ( zika, dengue, Chikungunya infekcije) je ukloniti mjesta
za razvoj njihovih legla, a to su razne nakupine vode u našem okolišu. Potrebno je ukloniti nakupljenu vodu u vrtovima, dvorištima, na balkonima ili
terasama te neisušene lokve, kanale, vodu u prirodnim udubljenjima u drveću, poplavljene površine i male stajaće vode.
Potrebno je:
- ukloniti nepotrebne predmete u okućnicama gdje se može nakupljati voda – npr. odbačene limenke, kante, igračke, stare automobilske gume i sl.
- isprazniti, prekriti ili čvrsto zatvoriti različite spremnike za vodu,
- redovito prazniti vodu (barem jednom tjedno) iz vaza i posuda za cvijeće i drugih nepokrivenih spremnika za vodu
Na taj način jednostavan i jeftini način može se staviti vektor pod kontrolu. Neophodna je međusektorska suradnja lokalnih jedinica uprave, sa stručnim
službama i medijima javnog informiranja za podizanje svijesti ljudi za provođenje navedenih preventivnih mjera.
SVOJIM PONAŠANJEM SPRIJEČIMO RAZVOJ KOMARACA !!
Izvor HZJZ
Katica Čusek Adamić, dr. med.
Spec. epidemiologije