SVJETSKI DAN SRCA 2014.

19.09.2014

Svjetski dan srca obilježava se diljem svijeta pod pokroviteljstvom SZO i Svjetske kardiološke federacije 29. rujna svake godine. Ove godine je naglasak na imperativ stvaranja preduvjeta za kardiovaskularno zdravlje u radnoj i životnoj sredini. Kardiovaskularne bolesti, uključujući srčane bolesti i moždani udar, su globalni uzrok preuranjene smrti, a od njih godišnje umire preko 17 milijuna ljudi globalno. Suprotno dosad uvriježenom mišljenju, žene su podjednako pogođene mortalitetom od KVB , a djeca – srčani bolesnici pate od prirođenih srčanih bolesti. Više od polovine ljudi u RH, a tako i u Varaždinskoj županiji, umire od srčanožilnih bolesti te su one i dalje vodeći uzrok smrti u nas. U Hrvatskoj je u 2012. godini stanovništvo umiralo od ove grupe bolesti po stopi od 585,53/100.000 st., a u Varaždinskoj županiji 644,59 /100.000 st. te naša županija spada među županije s najvišom stopom umiranja od KVB. Stanje je lošije u ruralnim sredinama, nego u gradu Varaždinu te drugim gradovima.


Poruka je ovogodišnjeg Svjetskog dana srca da se promjene moraju generirati paralelno na 4 razine:

  • Pojedinca
  • Obitelji
  • Radnoj i životnoj sredini
  • Vlada i politike

Djelatnost za javno zdravstvo i socijalnu medicinu ZZJZ već niz godina djeluje u smislu prevencije kardiovaskularnih bolesti na različitim razinama: Sudjeluje u izradi županijskih strateških dokumenata u kojima se uvijek dosad isticalo da su KVB prioritet te predlagalo infrastrukturne i zdravstvene mjere za unaprjeđenje kardiovaskularnog zdravlja na razini zajednice. Na razini gradova se te mjere uspješnije implementiraju, nego u općinama, što se odrazilo na lošije kardiovaskularno zdravlje u tim sredinama, a pokazala su naša istraživanja.

Za najmlađe i predškolsku populaciju se provodi program „ Mali i zdravi“ u sklopu kojeg je niz varaždinskih vrtića već posjetilo „Supersrce“- maskota Svjetskog dana srca , koja razgovarajući s djecom dolaskom u vrtić pridonosi usvajanju stavova o zdravlju, dok se metodom poučne priče, kroz dječje emisije na lokalnoj TV, djeluje se zdravstveno odgojno na svu djecu.

Na razini pojedinca i obitelji , bihevioralne promjene u vidu prestanka pušenja, fizičke aktivnosti, prevencije debljine , redukcije zasićenih masti i osobito trans – masnih kiselina u prehrani, konzumiranje 10 - 11 porcija voća i povrća dnevno što će osigurati dovoljnu količinu kalija i vlakana, cjelovitih žitarica i oraščića, maslinovog ulja te redukcija suvišne soli u hrani, mogu donijeti mjerljiva poboljšanja i značajno umanjiti individualni rizik.

Na razini zajednice , brojnim se mjerama može učinkovito utjecati na navike i ponašanja građana. Prevalencija debljine kod školske djece je zabrinjavajuća, a većina te djece će imati prekomjernu težinu i u odrasloj dobi , sa svim rizicima, dok preko 60% odraslih stanovnika Hrvatske imaju prekomjernu težinu ili su pretili. U zonama škola treba ograničiti ugostiteljske objekte koji pripremaju nezdrave obroke, ograničiti prodaju proizvoda s trans- masnim kiselinama te zasićenim mastima, a roditelji trebaju nadzirati trošenje džeparca u mališana na putu do škole. Osigurati općenito, a osobito za djecu, infrastrukturu za bavljenje raznim sportovima, što znači raznovrsnu dostupnost fizički i po cijeni. Sigurnost ulica, danju i noću, izgradnja nogostupa i pješačkih zona, biciklističkih staza, adekvatna ulična rasvjeta, efikasan javni prijevoz, preduvjeti su za više hodanja i kombiniranja javnog prijevoza sa pješačanjem. Voće i povrće treba biti lako dostupno, a mahunarke treba promovirati kao adekvatne zamjene za meso. Žitarice, kada se pravilno kombiniraju, su također kvalitetan izvor svih esencijalnih i neesencijalnih aminokiselina stoga nema objektivnog razloga za to da se pri planiranju jelovnika ne izaberu zdravije i za okoliš održive, vegetarijanske alternative.

Lokalna politika treba se rukovoditi zdravljem pri svakom odlučivanju te kod otvaranja objekata, trgovina, kioska koji prodaju određene „nezdrave“ proizvode urbanistički planirati tamo gdje će imati minimalan neželjeni utjecaj na određenu populaciju u kojoj se želi preventivno djelovati. Potrebno je osigurati provedbu postojećih regulativa koji se odnose na zabrane pušenja, a s druge strane financiranje programa koji potpomažu prestanak pušenja, prevenciju debljine, i ciljaju na redukciju kardiovaskularnih rizika.

Postoje recentni dokazi da je unos kalija u prehrani (a izvor kalija su mahom voće i povrće) snažan preventivni čimbenik . Također treba reducirati sol u prehrani kroz izbjegavanje gotovih koncentrata, suhomesnate hrane, začinjanjem hrane začinskim biljem. Postoje komparativne prednosti sojinog i zobenog „mlijeka“ i odnosu na kravlje mlijeko i mliječne proizvode kod odraslih osoba. Prednosti maslinovog ulja se nikad ne mogu dovoljno naglasiti.

U Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije, Djelatnosti za javno zdravstvo i socijalnu medicinu, Frana Galinca 4/II može se pristupiti individualnom na savjetovanju o zdravoj prehrani, kako prestati pušiti, priključiti se grupi za prestanak pušenja , upitati za adekvatnu vrstu fizičke aktivnosti s obzirom na status i dob, može se obaviti antropometrijska mjerenja te procjena individualnog kardiovaskularnog rizika za narednih 10 godina života. Naručiti se može pozivom na besplatni telefon ZZJZ 0800-200-163. Osobe koje imaju jedan ili više kardiovaskularnih rizika trebale bi odlučiti usvojiti bihevioralne promjene te svakako posjetiti naše savjetovalište.

Povišene masnoće u krvi snažan su promotor ateroskleroze, degenerativnog procesa na unutarnjoj stijenci krvnih žila. Prehranom i kretanjem se može snažno utjecati na ove faktore tako da se održavaju u željenim okvirima, ali čak i na reverziju ateroskleroze.

Nadalje, osobe s dijabetesom imaju dva – četiri puta veću šansu za srčanožilne komplikacije u odnosu na osobe koje nemaju dijabetes i 2 puta veću šansu za moždani udar ako je dijabetes udružen i s povišenim krvnim tlakom, nego osobe koje imaju samo visoki tlak, bez dijabetesa.

Ako osoba ima muškog srodnika u prvom stupnju koji je umro prije 55., odnosno po ženskoj liniji prije 65 godine, rizik se značajno povećava. Ako su oba roditelja oboljeli od KVB prija 55. Godine, rizik se povećava na više od 50%.

Povišeni krvni tlak , >140/90 mmHg, osobito ako se pojavio prije 50. godine života je rizični faktor za srčani, a osobito i moždani udar. Sa svakim povišenjem krvnog tlaka za 5 mm žive, raste rizik za te komplikacije za 20%.

Debljina je rizični faktor za dijabetes, za visoki tlak i aterosklerozu. Debljina i vrsta debljine se procjenjuje antropometrijskim mjerenjima, a najčešće indeksom tjelesne mase. Za Evropljane ITM >25 predstavlja debljinu, a >30 pretilost. Osobiti rizik predstavlja ako je to abdominalni tip debljine (mast se nakuplja oko struka).

Dva i pol sata umjerene ili sat vremena intenzivne fizičke aktivnosti tjedno, na redovnoj osnovi, smanjuje rizik od koronarne srčane bolesti za 30%. To nas ne mora koštati članarine u kakvom klubu ili sportskom društvu, to se može postići uvođenjem malih promjena u svakodnevicu. Može se koristiti javni prijevoz jednu stanicu manje, pa ostatak pješačiti; obavljati kućanske polove ili raditi u vrtu , uspinjati se stubama umjesto koristiti lift, igrati se vani s djecom, voziti se biciklom do posla, ili šetati svaki dan s prijateljima, odnosno što god nas već relaksira, a čini aktivnima.

mr. Irena Stipešević Rakamarić,
dr. med. spec. javnog zdravstva

Peludna prognoza

Datum Drveće Korovi Trave
30.10.       nema       niska       nema
31.10.       nema       niska       nema
01.11.       nema       niska       nema

Alergijski semafor

28.10.2020
Drveće        nema
Korov        niska
Trave        nema

Varaždin,
I. Meštrovića 1/11 
tel: + 385 (42) 653 152
fax:+ 385 (42) 653 172

Epidemiološka ambulanta Ivanec 
tel: +385 (42) 783 630

Epidemiološka ambulanta Ludbreg
tel: +385 (42) 819 433

Epidemiološka ambulanta Novi Marof 
tel: +385 (42) 612 912 

E-mail: info@zzjzzv.hr
Kontaktirajte nas online!
webmail
Zaštita osobnih podataka