Početak obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu seže u Kanadu.
Od 1989. godine na dan 28. travnja sindikati SAD-a, Velike Britanije, Azije, Europe i
Afrike organiziraju razne prigodne manifestacije. Navedeni je datum odabran kao uspomena
na 28 smrtno stradalih u nesreći na radu na gradilištu u državi Connecticut. Tog
su datuma Sjedinjene Američke Države donijele Zakon o sigurnosti i zdravlju pri radu.
Međunarodna organizacija rada (ILO) proglasila je 28. travnja.Svjetskim danom sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Taj se dan u 120 zemalja svijeta obilježava kao dan sjećanja na sve radnike koji su poginuli u nesrećama na radu ili umrli zbog profesionalnih bolesti.
Treba još napomenuti da je 2007. godine Hrvatski sabor proglasio 28.travnja Danom zaštite na radu u Republici Hrvatskoj. Taj se dan širom svijeta obilježava različitim prigodnim događajima i akcijama.
Međunarodna organizacija rada (ILO, International Labour Organization) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, World Health Organization) procjenjuju kako svake godine nastaje oko 260 milijuna ozljeda na radu, na radu smrtno strada oko 2 milijuna radnika, a veliki je broj i slučajeva nastanka profesionalnih oboljenja.
Stoga Međunarodna organizacija rada svake godine ima za cilj smanjiti broj smrtnih slučajeva nastalih ili uzrokovanih na radu, a obilježavanjem ovog dana nastoji se utjecati na podizanje razine svijesti o potrebi provedbe zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA)
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (European Agency for Safety and Health at Work – EU-OSHA) je osnovana 1994. godine Uredbom Vijeća br. 2062/94/EC (OJ L 216, 20. kolovoza 1994.), izmijenjenom 1995. Uredbom Vijeća br. 1643/95/EC (OJ L 156, 7. srpnja 1995.). Sjedište joj je u Bilbau (Španjolska). Cilj joj je postići da uvjeti na radnim mjestima u Europi budu sigurniji, zdraviji i produktivno poticajniji. Agencija prikuplja i analizira informacije pomoću kojih pridonosi poboljšanju stanja sigurnosti na radu i zdravlja u Europi.
Stanje zaštite na radu u republici Hrvatskoj
U zadnjih nekoliko godina nastavlja se pozitivan trend (gledano statistički) stanja zaštite na radu.
U tablicama od 1 do 6 prikazuje se stanje ozljeda na radu u 2011 godini po:
- Županijama,
- Mjestu nastajanja i prema spolu
- Mjestu nastajanja i starosti radnika
- Vrsti ugovora o radu
- Prema stručnoj spremi
- Djelatnosti poslodavca
Najčešći uzroci ozljeda ( naročito smrtnih i teških) svrstani po broju ozlijeđenih su:
- izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite za radu
- neispravnost, skliskost ili zakrčenost prolaza i površina na kojima se obavlja rad
- pomanjkanje ili neispravnost zaštitne ograde za zaštitu od pada s visine ili u dubinu
- neispravnost sredstava rada
- slaba organizacija rada
- rad bez razrađene tehnologije i posebnih uputa za izvođenje složenijih poslova
- poremećaj u tehnološkom procesu rada
- izvođenje radne operacije bez upotrebe osobnog zaštitnog sredstva
- pomanjkanje ili neispravnost zaštitne naprave na stroju za rad
- pomanjkanje odgovarajuće stručne spreme.
Vrlo velik rizik od ozljeđivanja na radu prisutan je kod novozaposlenih radnika, najčešće kod onih zaposlenih na određeno vrijeme, koji nisu prethodno upoznati s opasnostima na radnom mjestu, a poslodavac ih nije osposobio za rad na siguran način. To su često osobe mlađe dobi, sklone podcjenjivanju opasnosti, nesvjesne važnosti primjene zaštitnih mjera te nesklone upotrebi osobnih zaštitnih sredstava.

Na donošenje Nacionalnog programa – utvrđivanje politike zaštite zdravlja i sigurnosti na radu – obvezuje članak 4. Konvencije Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization – ILO) broj 155. i članak 3. Zakona o zaštiti na radu Republike Hrvatske (NN br. 59/96., 94/96., 114/03., 86/08. i 75/09) kao i Europska komisija vezano za pregovore o pristupanju Europskoj uniji.
Strategija programa temelji se na provedbi jednakovrijednih i međusobno povezanih načela (načelo održivog razvoja, načelo razboritosti, načelo prevencije, i načelo partnerstva) a osnovni ciljevi Nacionalnog programa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu RH (politika zdravlja i sigurnosti na radu) jesu: smanjiti broj ozljeda na radu, smanjiti broj profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom, smanjiti broj nezgoda na radu, poboljšati zdravstveno stanje radnika (prevencija), smanjiti gospodarske gubitke zbog ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom (bolovanja, prijevremene i invalidske mirovine).
Naročito je značajna točka programa koja predlaže intenziviranje djelovanje sindikata i poslodavca u cilju osiguranja profesionalne suradnje ovlaštenika poslodavca, povjerenika sindikata, povjerenika radnika za zaštitu na radu, Odbora za zaštitu na radu, Radničkog vijeća, inspektora i medicine rada.
Za poboljšanje i unapređenje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu životno su zainteresirani radnici, pa njihovi predstavnici stalno moraju poticati poslodavca da ispunjava obveze iz domene sigurnosti i zaštite zdravlja.
Pripremila :
Renata Zidarić struč.spec.ing.org







