Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije

Bjesnoća

Bjesnoća je virusna zarazna bolest živčanog sustava od koje obolijevaju domaće i divlje životinje ali i ljudi. U Hrvatskoj pa tako i u našoj županiji od bjesnoće obolijevaju šumske životinje  primarno crvena lisica i rjeđe domaće životinje. Zadnji slučaj bjesnoće u čovjeka u Hrvatskoj je zabilježen 1964. godine.

Kako se čovjek može zaraziti?

Čovjek od bjesnoće obolijeva nakon ugriza bijesne životinje. Rjeđe se može  zaraziti sa slinom bolesne životinje ako dođe u direktan kontakt s očima, sluznicom nosa ili usta ili otvorenim ranama na koži.

Drugi kontakti sa bijesnim životinjama kao što je draganje ili kontakt s mokraćom, krvi ili fecesom, ne predstavljaju rizik za zarazu.

Koji su simptomi bolesti u čovjeka?

Vrijeme inkubacije je varira  od 7 dana do godine dana. Početak bolesti često je praćen osjećajem straha, nemirom, nenormalnim senzacijama u predjelu ugriza, naglom preosjetljivošću na zvuk i svjetlo, glavoboljom, povišenom temperaturom, mučninom i malaksalošću. Vrlo česti znakovi bolesti su razdraženost, strah od vode, preosjetljivost kože na propuh i povećano izlučivanje sline. Napredovanjem bolesti mogu se pojaviti grčevi dišnih mišića kao i grčevi drugih dijelova tijela, popraćeni razdražljivošću i manijakalnim ponašanjem. Bez medicinske intervencije bolest obično traje 2-6 dana, a smrt nastupa zbog prestanka disanja.

Liječenje bjesnoće

Nema specifičnog lijeka za bjesnoću, bolest se liječi simptomatski i završava smrtno. Cijepljenje protiv bjesnoće sigurna je preventivna mjera kojom se mogu zaštititi životinje pa onda i ljudi  od ove smrtonosne bolesti.

Koji su postupci ako ste došli u kontakt ili bili ugrizeni od bijesne / na bjesnoću sumnjive životinje?

  1. oprati ranu sapunom i vodom  i dezinficirati je
  2. što prije javiti se liječniku radi daljnje obrade – antirabičnog tretmana

 ( primjene cjepiva i imunoglobulina) i eventualne kirurške obrade ako je rana velika

Pravovremenom primjenom cjepiva protiv bjesnoće  i imunoglobulina iza životinjskog ugriza  sigurna je specifična zaštitna mjera kojom se sprječava nastanak ove smrtonosne bolesti.

Odluka o odabiru kandidata – dipl. psiholog/mag. psihologije