Malarija
Malarija je po život opasna bolest koju uzrokuju krvni paraziti roda Plasmodium koje na ljude prenose komarci roda Anopheles
. Za obolijevanje od malarije dovoljan je samo jedan ubod zaraženog
komarca. Glavni klinički simptomi su periodični napadi vrućice i
tresavice, znojenje, povećanje slezene i anemija.
Koliko je problem veliki govori činjenica da više od 40% svjetskog
pučanstva živi u područjima zahvaćenim malarijom. U tropskim i
subtropskim zemljama malarija je endemsko oboIjenje, a u krajevima sa
umjerenom klimom javlja se sezonski samo u Ijetnim mjesecima.
2008.
godine od malarije je oboljelo oko 247 milijuna ljudi i umrlo gotovo 1
milijun osoba, od toga najviše djece iz afričkih zemalja. U Africi od
malarije umire u prosjeku jedno dijete svakih 45 sekundi.
Neimuni putnici koji dolaze iz područja u kojima nije rasprostranjena
malarija, jednom kada budu zaraženi, pokazuju veliku osjetljivost na
tu bolest, a posebno su ugrožena mala djeca i trudnice. Malarija je
stoga istovremeno i najčešći uzrok smrti osoba koje putuju u tropske i
subtropske zemlje.
U zemljama s visokim stopama oboljenja malarija također uzrokuje
značajne ekonomske gubitke. Ona može smanjiti bruto domaći proizvod za
čak 1,3%. Dugoročno gledano, kontinuirani godišnji gubici su rezultirali
značajnim razlikama u BDP-u među zemljama sa i bez malarije, posebno u
Africi. Oko 90% akutno oboljelih nalazi se u subsaharskoj Africi i
Svjetska banka izvještava da malarija stoji afrički kontinent više od 12
milijardi dolara godišnje u troškovima zdravstvene zaštite i smanjenoj
radnoj produktivnosti.
Kontrola razmnožavanja prijenosnika bolesti (vektora) je primarna
javnozdravstvena intervencija za smanjenje prijenosa malarije na razini
zajednice.
SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) napominje da je najbolji
lijek prevencija zaštitnim mrežama koje su tretirane insekticidima a
postavljaju se oko kreveta. Mreže štite ljude od komaraca u toku noći,
kad komarci izlaze. Stoga je cilj SZO-a da svaka osoba u području
ugroženom malarijom dobije svoju zaštitnu mrežu za krevet koja košta
samo nekoliko dolara. Osim što spašavaju živote, ovo bi bilo odlično
ekonomsko ulaganje, jer se procjenjuje da smanjenje produktivnosti zbog
malarije oduzima milijarde dolara godišnje.
Obolijevanje se može spriječiti i samim lijekovima (kemoprofilaksa)
što se pokazalo vrlo učinkovito za sprečavanje pojave bolesti kod
putnika.
Rana dijagnoza i liječenje malarije smanjuje bolesti i sprječava
smrti. Ona također doprinosi smanjenju prijenosa malarije. SZO (Svjetska
zdravstvena organizacija) preporučuje da dijagnoza malarije mora biti
potvrđena prije davanja tretmana. Rezultati parazitološke pretrage mogu
biti dostupni u nekoliko minuta. Liječenje isključivo na temelju
simptoma treba uzeti u obzir samo kada parazitološku potvrdu nije moguće
učiniti.
Malarija je bolest čije bi se širenje relativno lako moglo
kontrolirati, a u današnje vrijeme ona pripada skupini izlječivih
bolesti. No iako se malarija vrlo lako liječi anti-malaricima, oni u
najsiromašnijim predjelima najčešće nisu dostupni. Ona nesrazmjerno
pogađa siromašne ljude koji si ne mogu priuštiti liječenje ili imaju
ograničen pristup zdravstvenoj skrbi.
Najbolje raspoloživo liječenje, osobito za P. falciparum malariju, je
kombinirana terapija na bazi artemisinina (ACT). Otpornost na ranije
generacije lijekova protiv malarije kao što su klorokin i
sulfadoksin-pirimetamin je široko rasprostranjena u zemljama s endemskom
malarijom. Ako se otpornost na artemisinine bude nastavljala razvijati i
širiti i na druga velika zemljopisna područja, kao što se prije
dogodilo sa klorokinom i sulfadoksin-pirimetaminom,u bliskoj budućnosti
javnozdravstvene posljedice mogle bi biti strašne, jer neće biti
alternativnih lijekova kojima bi se mogla liječiti malarija.
SZO preporučuje rutinsko praćenje otpornosti lijekova protiv
malarije i podržava države u učvršćivanju njihovih napora u ovom važnom
području djelovanja.
Marija Ivanec, dr. med.