Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije

Opasnost od vrućina

S dolaskom ljeta dolaze i visoke temperature koje nepovoljno utječu na zdravlje. Kako bi tijelo održalo normalnu unutarnju
tjelesnu temperaturu od oko 37°C, koristi se razlicitim mehanizmima hlađ enja kao što su širenje krvnih žila, znojenje i
pojačani osjet žeđ i. Kad nastupe ekstremno visoke temperature, bez vjetra i uz visoku vlažnost zraka, dolazi do opasnosti
od zakazivanja mehanizama hlađ enja u tijelu što može prouzročiti toplinski udar.

Cijelo vrijeme dok traju velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova

Rashladite svoj dom

  • Nastojte rashladiti prostor u kojem živite.
    Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i
    ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
  • Koristite hladniji noćni zrak
    da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
  • Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće.
    Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće
    električnih uređaja.
  • Stavite zaslone
    , draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
  • Objesite mokre ručnike
    kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
  • Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
  • Električni ventilatori
    mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno
    tekućine.

Klonite se vrućine

  • Sklonite se u najhladniju prostoriju
    Vašeg stana/kuće, posebno noću.
  • Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
  • Izbjegavajte izlazak
    u najtoplijem dijelu dana.
  • Izbjegavajte naporan fizički rad
    . Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
  • Potražite sjenu
    .
  • Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu
    .

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

  • Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi
    .Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
  • Nosite laganu široku svijetlu odjeću
    od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
  • Koristite laganu posteljinu
    , plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
  • Pijte redovito
    i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
  • Jedite češće male obroke
    . Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima

  • Posjetite obitelj, prijatelje i susjede
    koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
  • Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji
    . S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
  • Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu
    da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
  • Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih
    liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
  • Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme

  • Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
  • Tražite savjet liječnika
    , ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

  • Tražite pomoć
    ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite
    temperaturu;
  • Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu
    ;
  • Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju
    ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži
    elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
  • Savjetujte se s liječnikom
    u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Δ
Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti
odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položa,j podignute mu/joj noge
i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom
temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći
položaj.

Izvor: http://www.euro.who.int/

Važni brojevi:

  • Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku)
  • Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.

Vidi: www.zdravlje.hr; www.hzjz.hr; www.srcana.hr; www.cezih.hr;

Radi sprječavanja sukoba interesa, temeljem Zakona o javnoj nabavi javni