Promijenimo budućnost migracija. Ulažimo u prehrambenu sigurnost i ruralni razvoj
Svakodnevno svjedočimo medijskim napisima o masi nezaposlenih, mladih, visoko obrazovanih ljudi, ljudi ugroženih egzistencija, koji u nepreglednoj koloni autobusa, napuštaju našu domovinu odlazeći u potragu za sigurnijom i sretnijom budućnosti. Globalno gledajući, sve je veći broj stanovnika koji su danas zbog ratnih sukoba, političke nestabilnosti, gladi, siromaštva prisiljeni napustiti svoje domove. U posljednje vrijeme svjedoci smo i migracija izazvanih razornim posljedicama klimatskih promjena. Migracija kao pojava podrazumijeva kretanje stanovnika unutar i izvan državnih granica bez obzira na razloge, međutim, migracije ovog opsega ne pamte se još od vremena II svjetskog rata.
Migracije bi trebale biti izbor, a ne nužnost!
FAO, organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu, čiji je Hrvatska član od 1993. godine, upravo je iz tog razloga, kao ovogodišnju temu obilježavanja svjetskog dana hrane, odabrala problem migracija. Namjera je skrenuti pozornost, uputiti poziv na suradnju svim vladama, organizaciji UN-a, privatnom sektoru, civilnom društvu i lokalnim zajednicama kako bi se dobio potpuni uvid u migracijske tijekove. Cilj je potaknuti zemlje da pitanje rješavanja migracija ugrade u svoje politike ruralnog razvoja pogotovo u pogledu prehrambene sigurnosti i smanjenja siromaštva.
Činjenice
- u 2015. godini bilo je 244 milijuna međunarodnih migranata, što predstavlja povećanje od 40% u odnosu na 2000. godinu. U taj broj uključeno je 150 milijuna radnika migranata
- svaki sedmi stanovnik svijeta u 2015. godini bio je migrant
- u 2015. godini 65,3 milijuna ljudi diljem svijeta prisilno je raseljeno
- oko trećine svih međunarodnih migranata u dobi je od 15-34 godine. Žene čine gotovo polovinu
- veliki udio migranata potječe iz ruralnih područja, oko 40%
- u mnogim afričkim zemljama više od 50% seoskih domaćinstava izvještava o barem jednom svom članu koji je migrirao.
Izazovi i koristi
Donijeti odluku o napuštanju poznate okoline, vlastitog doma, i vrlo često obitelji svakako nije lako. U zemljama zahvaćenim dugogodišnjim ratnim sukobima odlazak je, nažalost, ponekad i jedina opcija.
Migriranje stanovništva postojalo je oduvijek, no zbog čega to danas predstavlja veliki izazov i problem koji utječe na sve nas?
Bijeg od ratnih zbivanja jedan je od glavnih razloga što posljednjih godina migriraju velike grupe ljudi odlazeći u razvijene zemlje tražeći zaštitu. Dolaskom migranata lokalno stanovništvo suočava se sa pomanjkanjem hrane, novca, prilika za zapošljavanje, što često izaziva napetosti. S druge strane, migranti mogu i te kako doprinijeti ekonomskom rastu zemlje domaćina donoseći joj svoju kulturu, nove vještine, ukoliko im se omogući da rade. Migranti mogu nadomjestiti radnu snagu u područjima gdje je nedostaje. Jednom kada riješe svoj problem oni investiraju ili u zemlju koja ih je primila ili pomažu zemlji iz koje su došli te na taj način pomažu gospodarstvo svoje domovine.
Ključna uloga poljoprivrede i ruralnog razvoja u rješavanju pitanja migracija
Poljoprivreda i razvoj ruralnih područja mogu snažno doprinijeti rješavanju problema nastalih migracijom velikog broja ljudi. Zbog toga bi bilo potrebno javne politike usmjeriti na vlasnike malih poljoprivrednih gospodarstava uz promicanje održive poljoprivredne prakse. Omogućiti stjecanje posjeda i kredita za doseljenike, nezaposlene mlade osobe i žene. Ulaganjem u poljoprivredu i ruralni razvoj mogli bi itekako utjecati na smanjenje siromaštva ruralnih područja, riješiti pitanje nesigurnosti hrane, nejednakosti i nezaposlenosti.
FAO i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja
Svjetski dan hrane veže se uz postizanje globalnog cilja: 0% gladi. Ostvarivanje tog cilja dogovorile su 193 zemlje, a zadatak bi trebao biti izvršen do 2030. godine. Jasno je da se to može ostvariti samo zajedničkim naporom i trudom.
Da bi se to postiglo postavljeno je 17 točaka održivog razvoja koje bi sve zemlje trebale ispuniti, što podrazumijeva uključivanje svakoga pa tako i migrante. Ciljevi održivog razvoja nude viziju pravednijeg, prosperitetnijeg, mirnijeg i održivijeg svijeta u kojem nitko ne bi bio ostavljen i zaboravljen. Kao što je već prije rečeno bitka za okončanje gladi i siromaštva mora se boriti prvenstveno u ruralnim područjima, jer gotovo 80% gladnih i siromašnih u svijetu živi upravo u tim područjima. Da bismo to učinili, moramo pokazati snažnu političku volju, i ulagati u ta područja kako bi osnažili male vlasnike, obiteljske poljoprivrednike, seoske žene, ribare, mlade i druge ranjive ili marginalizirane ljude.
Kako i naša županija nije izuzetak u cijeloj ovoj migracijskoj priči, jer i sami svjedočimo velikom broju odlazaka naših sugrađana, bilo bi i te kako dobro da se ciljevi održivog razvoja, koje je istakla organizacija FAO, implementiraju i u naše politike.
Obilježavanju svjetskog dana hrane prisustvovali su i predstavnici Zavoda za javno zdravstvo naše županije. Ukoliko želite detaljniji uvid u interesantna predavanja eminentnih stručnjaka možete ih pregledati na stranicama Hrvatske agencije za hranu www.hah.hr. ili http://www.fao.org
Alema Ježić, dipl ing.