Svjetska kardiološka federacija 2000. godine počela je s obilježavanjem Svjetskog dana srca. Ove godine Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna uz
slogan: ”POKRENI SVOJ ŽIOT”.
Srčano žilne bolesti uzrok su 17,3 milijuna smrti godišnje. U Europi godišnje umire oko 4 mil. ljudi od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 45 % svih
umrlih. Varaždinska županija prati stope cijele Hrvatske koja spada u zemlje visokog rizika. 2014. godine od srčano žilnih bolesti umrle su 992 osobe, što
čini stopu od 564 osobe na 100.000 stanovnika županije. Time srčano žilne bolesti čine 47% svih uzroka smrti u županiji.
Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od srčano žilnih bolesti u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne
bolesti, nego za ishemijsku bolest (43,4 % pad smrtnosti za KVB ukupno od 2000. do 2013., 27,4 % za ishemijsku bolest srca, a 46,4 % za cerebrovaskularne
bolesti (kvb od 572,7/100.000 na 324, IBS od 201 na 145,9, CVB od 176 na 94,5/100.000). No, srčano žilne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i
pobola.
Srčano žilne bolesti su pod snažnim utjecajem bihevioralnih čimbenika odnosno životnog stila i glavni rizični čimbenici su nezdrava prehrana, tjelesna
neaktivnost, konzumacija alkohola i uporaba duhana. Prema Svjetskoj kardiološkoj federaciji 80% prijevremenih smrti od srčano žilnih bolesti može se
izbjeći kontroliranjem glavnih faktora rizika.
Poruke ovogodišnjeg dana srca upravo su usmjerene na smanjenje kardiovaskularnog rizika:
-
Nahrani svoje srce
;
Odgovarajuća prehrana i piće daju Vašem srcu gorivo koje mu je potrebno za Vaš život.
-Izbjegavajte tvornički prerađenu hranu koja često sadrži veliku količinu masti i šećera
-Smanjite unos zaslađenih pića i voćnih sokova- izaberite vodu
-Zamijenite slatkiše svježim voćem
-Pokušajte jesti 5 porcija voća i povrća dnevno (porcija veličine dlana)- mogu biti svježe, zaleđene, konzervirane ili sušene
-Alkohol konzumirajte unutar preporučenih granica- muškarci maksimalno do 2 alkoholna pića dnevno, žene 1 alkoholno piće dnevno
-Sami pripremite svoje zdrave obroke koje ćete ponijeti na posao ili u školu
- Pokreni svoje srce;
Redovita tjelesna aktivnost može Vam pomoći da smanjite rizik obolijevanja od bolesti srca i da se osjećate sjajno
-Nastojte se baviti tjelesnom aktivnosti umjerenog intenziteta pet puta tjedno po 30 minuta
-Sve se računa- igra, hodanje, kućanski poslovi, plesanje
-Svaki dan budite što aktivniji- penjite se stubama, hodajte i biciklirajte umjesto vožnje automobilom
-Vježbajte u grupi za dodatnu motivaciju-tako je zabavnije
-Posavjetujte se s liječnikom o planu vježbanja
- Voli svoje srce
-Prestanak pušenja jedna je od najboljih odluka koju možete učiniti za poboljšanje zdravlja -Vašeg srca
-Unutar dvije godine od prestanka pušenja, rizik od koronarne bolesti srca bitno se smanjuje
-Nakon 15 godina nepušenja rizik je isti kao i kod nepušača
-Izloženost pasivnom pušenju također predstavlja rizik- prestankom pušenja štitite zdravlje ljudi u vašem okruženju
-Ako imate poteškoća s prestankom pušenja tražite profesionalnu pomoć
- Upoznaj svoje srce
-Saznajte svoju razinu glukoze u krvi
-Doznajte koliki Vam je krvni tlak
-Saznajte svoj indeks tjelesne mase i razinu kolesterola u krvi
Kada poznajete svoje srce liječnik će Vas točnije upoznati s Vašim kardiovaskularnim rizikom, kako biste mogli što bolje planirati mjere i aktivnost i za
očuvanje odnosno poboljšanje zdravlja Vašega srca.
U Varaždinskoj županiji obilježili smo Dan srca nešto ranije, 24. rujna 2016. kao partneri smo se priključili Festivalu nordijskog hodanja i pješačenja, te
smo u sklopu manifestacije imali dva štanda na kojima su se vršila mjerenja (RR, GUK, tjelesna masa) te smo imali individualna savjetovanja sa
zainteresiranim građanima o kardiovaskularnim rizicima i prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Da bi se animiralo i najmlađe priključila nam se maskota
‘’Supersrce’’. U akciju smo uključili i Srednju medicinsku školu iz Maruševca čije su učenice mjerile krvni tlak. Dijelili smo pripremljene informativne
letke i imali kratko obraćanje okupljenoj javnosti.
Petra Vokal, dr. med.
